000115

• Language: Ukrainian
• Published: 2010
• Subjects: Cara; Duga; Dusa; Fonda; Kad’; Kana; Kisa; Kupa; Nasin; Neko; Nele; Nesto; Pala; Pise; Pisku; Rata; Rud; Sav’; Sela; Stol; Vina; sami
• Online Access: https://arcabc.ca/islandora/object/au%3A280229; http://digicon.athabascau.ca/cdm/ref/collection/vilne/id/961

% ifinni if i Tin тптпимШ мгМткШшт№втат ШШЈШУдјШАгг , I- ,- ш {tibiwtufcUtUlHfcaaiMdMI --- STRANA 6 — Jedinstvo, 13. aprila 1962. Poplave u Slavoniji, Bosni i Sremu Beograd. — Posljednjih dana doslo je do poplava u mnogim predjelima zemlje, najvise u Bosni, Slavoniji i Sremu. Pod vodom se nalazi oko preko 90.000 zemljista i 1500 dom'acinstava. NajviSe Stete podinila je rijeka Sava, koja se izlila na viSe mjesta. Najkriticni-j- a situacija je kod sela Gre-benic- e izmedju Brdkog i O-ros- ja, gdje 2.000 ljudi je an-gaziran- o. 2.000 ljudi i 300 kola u izgradnji drugog o-bramb- enog nasipa u duzini od 3 kilometra. 400 ljudi i 30 traktora i 40 kola radi na podizanju nasipa kod Po-drinjs- ke Mitrovice. Dunav, Tisa i Drava tako-dje- r su u porastu , dok se Kupa, Una, Vrbas, Bosna i Drina smiruju i podele su da opadaju. Uslijed posljednjih kisa koje su zahvatile sliv Juzne Morave i dio sliva Ve like Morave, doSlo je do po ZASTO i KUDA ODLAZE SLAVONCI? (IZ "POLITIKE") Nova GradiSka, marta Ako stanovnistvo sreza Nova Gradiska, koje se od 1953. do najnovijeg popisa povecalo za 2.278 lica, na-sta- vi da raste sadasnjim te-mpo- m, bice potrebno jos 50 godina da bi se od sadasnje 83 hiljade popclo na sto hi-Ijad- a! A nije potrebno da covck bude statistidki stru-enja- k pa da otkrije da se iza ovog puzevog uspona skriva ncobidno brzi ritam selidbe iz slavonskih sela u indust- - rijske centre. Sa selidbama, i to takvim selidbama koje nisu zacinje-n- e ni suzama, ni tuznim pog-ledim- a koji prosto no mogu da se "otkinu" od dedovs-ko- g ognjista, ovde svako pocinje pridu, pa je tako po-stupi- o i potpredsednik sres-ko- g Narodnog odbora Mato Oresic: ~ Sedamnncst godina, e-v- o, to intenzivno traje; lju-di, pretezno mladi, odlaze. Poslcdnji popis pokazuje cak i opadanje broja stanov-nik-a u opstinama Staro Pet-rov- o Selo i Jasenovac . . . ZaSto i kuda odlaze Sla-von- ci ? Seobe bez tuge Korcni onoga Sto se sada, poslednjih godina narocito, zbiva u zapadnoj Slavoniji vuku so joS iz ratnih godi-na. Hiljade ljudi napustalo je u ratnim danima svoje 3) Jure je poslusno stajao na sredi-n- i prostrane dv-ektoro- ve kancela-rij- e i sa Sudjenjem naivnog covje-k- a gledao uokrug. Kakva Ijepota: cilimi, fotelje, slike, pa cak i neki poseban, prijatan miris. Nije lo§e direktoru. Pored prozora, koji jc gledao na Marjan , Jure spazi ak-variu- m sa malenim, crvenim ribica-m- a. One su plivale amo tamo, doti-cal- e se svojim glavicama stakla, pojavljivale se na povrsini vode, kupile sitno sjemenje I prozdrljivo ga gutale. Jure pozali malcne ribi-c- e: sta im vrijcdi 2ivot, kad nijcsu na slobodi? Zaplivati u moru, to je sasvim drugo ! Eto, i on je, nekoliko dana unazad, zivio sli5po tim ribi-cam- a, no sada, kako гебе barba Vinko, "svoj je covik". Iz misli ga trze jaki glas direktora : — Ej, delijo, da ti uruSim diplo-mu- l Preko Jurinog lica preleti laka sjenka razocarajn: uruivanje dip-lom- e on je sebi predstavljao na drugi naSin, sveSanije. No, mozda, ovako treba. I on je stao u stav mi-rn- o, kao vojnik, kao nekada na smotri u intcmatu. sav se pretvorio u uho i napeto iiekivao da primi u mke tai spasonosni papir, koji o-tv- ara vrata u zivot, pspir, koji ce od siromainog seljaceta napraviti iovjeka i majstora. — Samo, dragane moj, — produ-- 1 direktor svoju raniju misao — novnog porasta nivoa rijeka i u ovom kraju. (Posljednje vijesti: Situa-cija u poplavljenom podruc-j- u se postepeno smiruje. Duz GOO km toka Save od Galdova do Beograda, gdje $e vrhi obrana od poplava, gotovo svi nasipi su pojaca- - Pustcni na slobodu Beograd, 3. aprila. 7-- Ta-nju- g saopcava da su vec pu-sten- e na slobodu neke osobe koje su se nalazile na izdr-zavanj- u kazne u kazneno-popravni- m domovima i za-tvori- ma na osnov, ZaTtona 0 amnestiji koji je nedavno u-svoj- ila Savezna narodna skupstina i koji je stupio na snagu 29. marta. domove — ovo je bio usta mcki kraj a fasisti su u Ja-senov- cu podgli "fabrikd smrti" koja je "na traci" u zimala zivote rodoljuba. Posle rata neki starosedeo-c- i su samo navratili, da bi zatim zauvek otisli. U znat-no- m broju sela, narocito 0-k- o Окибапа, posle rata na-stavi- li su da druguju sa svo-ji- m scljackim ognjistima pretezno stari i iznureni. A potom, iz godine u godinu, odlazcnje u industrijske ce-ntre, blize i dalje, nastavlja" lo se do dana danasnjeg. Slavonska njiva pala je u nemilost. A to je ovde dob-ri- m delom i zbog toga sto je zemljiste zapadne Slavonijo oduvek zahtevalo dosta na-por- a, vise ncgo na mnogim drugim stranama, jer ovdo jc Sava desto orgijala. Do-juderas-nji disti seljaci i sa-daS- nji poluseljaci, koji rade u privredi a u katastru se vode kao vlasnici zemlje, vrse sve snazniji pritisak an organe vlasti i poljoprivred ne organizacije da se s nji-m- a nagode oko preuzimanja njihove zemlje! Jer zapuS-ten- a i povrSno obradjivana zemlja pridinjava glavobo-lj- e onima koji su joj okrenu-l- i ledja. A to je izazvalo glavobo-lj- e i na drugoj strani i pri-nudi- lo najza'd druge da se — okrenu licem prcma toj i-s- toj zemlji. ni, a s pod rueja poplavljenih od brdskih bujica i otoplje-no- g snijega voda se povlaci. Zahvaljujuci mobilizaciji ljudstva u ovim krajevima, i uz pomoc jedinica JNA, znatan dio poplavljenog ze-mljista i domova spasen je od vodene stihije. Na mno-gi- m mjestima u srednjem to-k- u Save i na uscima njenih desnih pritoka i dalje se ne-prekid- no radi na odvodje-nj- u vode.) prvi amncstiraiii Iz kazneno-popravno- g do ma u Mjtrovici oslobodjena je daljeg izdrzavanja kazne 91 osoba. Kako je i kazneno-popr-avnog doma u Poza-revc- u a i iz nekih drugih do-mova i zatvora puSteno 50 osoba, to kupan broj osoba koje su do sada puStene na slobodu iz kazneno-popra- v nih domova iznosi 141. Sada je, jednostavno re-den- o, u toku— veliko spre-manj- e. Svodi se u normalni- - je tokove ovaj zahuktali proces odlazenja iz sela u grad sa svim posledicama koje prouzrokuje. U drustvenom sektoru u srezu Nova GradiSka sada ima svega pet hiljada hek-tar- a, odnosno svega oko de-se- t odsto svih obradivih po-vrsin- a. Za poznavaoce lo-kaln- ih prilika ove brojke su vise nego skromne. . . Komune su podele siste-matsk- i, ne samo na sednica-m- a narodnih odbora, da se bavc problemom preuzima-nja privatne zemlje i komp-letiranj- a drustvenog zemlji-Sno- g fonda. Tako je na pod-гисј- ц poljoprivredne zad-rug- e Dragalic, u opstini No-va GradiSka, u toku akcija za kompletiranje 350 hekta-r- a povrSina. Ali, da bi ovaj posao, ne samo u opstini Nova Gradiska, bio uspesno i pravovremeno obavljen, treba uz postojece takozva ne objektivne mogucnosti, 0-jafi- ati i "subjektivne sna-gc"- . A za to nije dovoljno samo promeniti vlasnistvo. Saznanje 0 tome postoji ali raspoloziva sredstva i nago-milan- a shvatanja ne pruza-j- u dovoljno garancije da bi se to moglo ostvarivati bez materijalne i organizacione pomoci republiikih organa. JURINA DIPLOMA posao u tvornici ne mogu ti dati . . . Treba da ga sam potraiiS. . . Moze§ poci, to je mislim i najpametnije, na berzu rada. Jure ga je gledao nerazumjeva-juci- , glupo. Ta, sto on to, samo go vori ? Ne, ne moze biti . . . Sigurno ga je lose razumio . Ili je, mozda, i ovo neki ru2an san? Kao pijan za-korac- io je prema direktoru i pro-pent- ao tihim glasom: — Molim? — Ma §to si, more blenuo? Ra-d- uj se! Evo ti diplomel — direktor se zakaslja— ovaj drugi papir uz nju ti je. . . otkaz—i on gurnu u Ju-rin- e ruke dokumente, zatim ponov-n- o istr(5a u predsoblje k sekretarici. Jure je posao za 'direktorom, koji je vec navlaCio ogrtaS. — Sto. . . Kako? Zasto otkaz? — govorio je mucavim glasom — Pa je sam dobro radio? — Objasni mu ti 1 — obrati se di-rektor sekretarici poiuri prema vratima. Jos jednom se obazre i do-vik- ne crnki: Onda, ne zaboravi, u pola sedam pred pozoristem! — U rcdu, £ekat 6ul — odazva se cinovnica, a zatim so obrati k Juri: "Mali, imali smisla zalostiti se? I u drugim tvornicama je tako . . . i tamo otpuslaju . . . — A gdje cu ja tada nadi posao? Eeeeh 1 Ona ga lako izgura na ho'dnik, zakljuca Tata i cvrkutavim glasom se oprosti : DJILAS OPET U ZATVORU Javlja se iz Beograda da je Milovan Djilas opet zat voren. Jugoslavenske vlasti nisu odmah saopcile razlo ge hapsenja, ali se drzi da je prouzrokovano njegovom novom knjigom pod naslo vom "Razgovori sa Stalji ie odlazilo U Karlovcu je odiian sa stanak radnog kolektiva "Mesopromet" na kome su pretresane "neke slabosti i nepravilnosti u poduzecu"; "Borba" izvjestava : Poduzece ima mnogo ne-prili- ka — istaknuto je na sastanku — sa svojim na-kupj- ma stoke, koje jc veo-m- a tesko kontrolirati. Oni, u suradnji s raznim ilegalnim preprodavacima nanose ste-t- u poduzecu, naplacujuci stoku vise nego §to vrije — da bi kasnije medju sobom dijelili "nastale viskove". Sli6an je sluSaj i s trans-porto- m stoke pd trznice'dp klaonice. Pojedini nesavjes-n- i Sofcri "Alesoprometa", sa stokom poduzeca, voze u ka-mioni- ma i tudju stoku, na-rav- no — uz nagradu, koju sami odredjuju. Pored toga i soferi i goni6i nehumano postupaju sa stokom, pa se deSava da mnoga grla uginu za vrijeme transporta. Jedan sofer je po sajmo-vim- a kupovao za svoj racun telad i s -- ostalom stokom "Mesoprometa" prebacivao ih kuci i tajnim putevima ih liferovao nekim karlova6-ki- m mesarima s kojima je dijelio zaradu. Ima sumnjivih poslova i u klaonici. Ribari s Kupe bili su, svakako, u dogovoru ? nekim iz klaonice, koji je pu§tao meso odvodnim ka-nalo-m, vec i na glavna vra- - Oko tisucu kilometara no-vi- h putova sa suvremenim kolovozom izgradjeno jo u Jugoslaviji u toku prosle go-dine, pise "Borba". Na to je utroseno 45 milijardi dina-ra. Sada u Jugoslaviji ima 7700 kilometara modernih putova. Ove godine za izg-radnj- u putova utroSit ce se oko 45 milijardi dinara. O-si- m toga, oko 12 milijardi predvidjena je za odrzava-nj- e putne mreze. — Do vidjenja! Moram da 2u-ri- m. . . Sve dobro I Jure jjj klepavim korakom posao na ulicu. Izbio je na rivu. O, kako mu je ona sad izgledala drukCijom ! Grupe setaca i zaljubljeni parovi H2ili su mu na neka odvratna pri-vidjen- ja, vesco razgovor i smijeh na izazovne poklike. Na horizontu jo§ nije pogasnuo krvavi odsjev sunca, more se svjetlucalo modri-kasti- m celi5nim sjajem. Sa Marja-n- a je pricirio nepodno§ljivo topao povjetarac. Jure je osjetio da ga ne-St- o gu§i u grlu. Podje dalje i iz sus-jedn- og rcstorana габије muziku i pjesmu pjeva&ce: lUdile se kaltclanke Ja su IjepU neg splitanhe; ali si eti Duje nele ni da tuje, a]me, ta tu mu ja! Da, nitko ncce da Suje njegove boli, ne samo sveti Duje, nego nit-ko, nitko na svijetu! Nikoga se ne tice to, §to su propala sva njegova mastanja o buducnosti i zivotu. Sta so koga tide to, sto u dalekom, ma-leno- m seocetu, cuvenom po siroma-stv- u i prekrasnoj prirodi, uzalud odekuje dvoje staraca njegovu po-moc. Ima diplomu! Koja mu korist od nje? I on se sjeti rijeci barba Vinka: "Kad san ti ja dobija dip-lomu, moga san s njon obrisati, da izvines ." A nije li i on, Jure, sa-da u takvom polbzaju? Da li se je иорбе promjenilo Sto u poredjenju sa vremenima barba Vinka? nom" Ova knjiga treba biti sta-mpan- a u Sjedinjenim Drza vama (vijest iz New Yorka kaze da je izdavanje odgo-djeno)- . Dopisnik "N. Y. Timesa" Sulzberger je vec objavio izvode iz knjige. karacilima u Kupu" ta. Sve donedavno je bila go-tovo redovna pojava, da pri-liko- m klanja stoke, iznutri-c- a ostaje u klaonici. Mesari su je dijelili medju sobom, davali drugima ili, jednos tavno, bacali u Kupu. Zbog toga domacice tesko mogu da nabave svjeza jetrica, bubroge i druge iznutrice. Paketi, s manjim koli5i-nam- a iznutrice, a i drugog mesa, cesto su izlazili kroz glavna vrata klaonice. U ju-l- u i augustu proSle godine — bez znanja i odobrenja po-duzeca — neki "dobrodud-ni- " mesar dijelio je gradja-nim- a besplatno telece, svi-njs- ke i govedje jezike. Clovka u salami Potkraj pro§le godine, u salami, kupljenoj u proda-vaoni- ci "Mesoprometa", je-dan veterinar je ргопабао minu kemijske olovke, duga-6k- u 12 centimetara! Pojedine poslovodje ku-pova- le su meso od privatnih mesara i prodavali ga a svoj габип u prodavaonica-m- a "Mesoprometa". Drugi opet, klali su svinje kod svo-ji- h kuca, a meso prodavali "ispod tezga" u radnjama poduzeca. Bilo je slucajcva da se na ovaj nacin proda valo i meso bolesnih svinja. Nesavjcstan rad pojedi-nac- a prouzrokovao je prosle godine stetu od oko 10 mili-jun- a dinara. Tisucu kilometara oovili puteva Najvecu pa2nju privlaCe tri glavna pravca : granica s Austrijom — Beograd — gr" 6ka granica, takozvani Jad-rans- ki put i veza Auto-pu- t — Jadransko more. Tu je u-tros- ono i najvise sredstava. Osim njihovih dionica, me djutim, proSle godine риз-ten- i su u saobracaj i mnogi drugi putovi i mostovi, a u ovoj se takodjer predvidja obavljanje opseznih radova na nekoliko putnih pravaca. Iz restorana ponovno dopre mu-zik- a i pjesma : "Obila san pola svita, ali nigde moga Splita. . ." Bez predomi§ljanja Jure preko-ra- di prag i sjede za stol, nedaleko od podijuma na kojem je pjevala pjevadica. Za posljednje pare na-rud- io je litar vina. Nakon trede dale podeo je i on da pjeva nekim pisku-tavi- m i drhtavim glasom, da su mu se svi nasmijali. Zatim je ustao i na-zdravlj- ao samom sebi : — Na zdravlje, Jure! fcivio, Ju-re! Za diplomu! Ha, ha, haaa! Sludajno jc zapeo rukavom za da§u i prolio vino na bijeli stonjak. Pritrdao mu je konobar i obasuo ga pogrdama: — Pijana svinja . . . Stricer . . . Toliko lode, a jo§ mlad ! — Nista, niSta. . . — mrmljao je Jure — ja cu to vec otrti . . . odu, j gospe mi sinjske ! — turio je ruku j u dzep. kao da tamo nesto trazi. za tim izvukao otuda neke zguzvane papire i sa njima podeo brisati pro suto vino. — Ma, dovide! — uskliknu kono-bar — fa zar s tim? To su ti neki dokumenti! — i on otrie od Jure panir — Diploma! — uskliknu za dudjeno — Ma, trebat de ti to jos u zivotu! — i ko"hobar usluzno otare sa salvetom papir, to uzdahne: Ej, ti, pokvario si je! . . . Razlilo se cr-- nilo! Vicko MIRKOVIC Januar. 19G2. г. Skolstvo u nerazvijenom podrucju Srbije "Politika" donosi: Privredna nerazvijenost izvesnog broja орШпа u Sr-bi- ji (prosle godine progla-sen- o je 80 opstina za nera-zvijen- e) dovela je ove godi-ne gotovo sve osnovne i sre-dnj- e skole u njima u takvu situaciju da se ozbiljno pos-tavlj- a i pitanje opstanka mnogih skola. U opstini A-leksandro-vac, srez Kruse-va- c, na primer, nedostaje 35 prosvetnih radnika koji su napustili skole zato sto nisu bili ni dovoljno ni na vreme placani. Proradila trafostanica u Krku Krk, 15. marta. — Radovi na preuredjenju krdke elek-tridn- e mreze dovrseni su pu-stanje- m u pogon trafostani-c- e u Ulici XIII divizije. Zbog stabilnijcg napona struje iz-mijenje- na je i elektridna mreza po krekim ulicama. Predvidja so da ce se izmije-ni- ti i kucni vodovi. Najvise profcsionalnih slatkovodnih ribara u Vojvodini Njihov broj dostizao je I960, godine 4101 ribara. Od toga 1G93 stalna i 2108 povremenih. Po broju slat-kovodnih ribara najvi§e ot-pa- da na Hrvatsku (1487), zatim na Srbiju (1346), Cr-n- u Goru (788), Makedoniju (290), Bosnu i Hercegovinu (158) i Sloveniju (32). Naj-viS- e profcsionalnih ribara i-m- ala je Srbija, odnosno Voj-vodi- na (577), zatim Hrvat-sk- a, pa Makedonija. Nivo Bohinjskog jczera bio jc nekada 20 metara vi-- si od danasnjeg, sto se moze vidjeti po starim obalnim te-l-asa-ma. Ogulin. Pod tcmeljima kuca gra-dic- a Ogulina, u Hrvatskoj, nalazi se ditav labirint veli-ki- h spilja. Dosad je istra-ze- n samo manji dio ogulins-ko- g pod zemlja — oko tri ki-lometra "hodnika" i "kana-la"- , nekoliko prostranih "dvorana" i jezero. No, ka-ko se vjeruje, ovdje dekn spleologe mnogo iznenadje-nja- . Kad su se nedavno kopali temelji za najvecu stambenu zgradu u Ogulinu, otvorio se duboki ponor, pa su se preko njega morale postavi-t- i zeljezne grede. Jos neko-liko kuca toga gradica po-dignu- to je na vecim i ma-njim ponorima, koji su u ve zi sa spiljama ogulinskog podzemlja. Da bi izbjegli "Suplji te- - U selima kod Peci na Ko-smet- u jos i danas ima poro-didni- h zadruga. U Djurakovcu je, na pri-mje- r, poznata porodidna za-druga od 85 clanova diji je domacin Selim Osmanaj. U selu Rausicu zivi tako-djer velika porodidna zad-ruga kojoj je na delu Sadri- - U manastiru Dedani pos-to- jc pet portreta cara DuSa na. U leskovadkom kotaru po-sto- je sela koja so zovu Gor-nj-c Brijanjc i Donje Brija- - nje. U 18. vijeku u krajini, u Hrvatskoj, naplacivan je ta' kozvani Vrapdiji porez. Sva-k- a kuca morala je godisnje da prcda 300 glava vrabaca. Pored toga sto ove opsti-n- e nemaju dovoljno sredsta-va za izdrzavanje Skola, one imaju joS i razne budzetske obaveze iz ranijih godina koje im jos viSe otezavaju situaciju. Gotovo sve skole u neraz-vijenom podrudju Srbije — 2.2 1G osnovnih i 14G sred-nji- h skola — nemaju ni do-voljno skolskog prostora, slabo su opremljene nameS-taje- m i udilima. Oseca se veliki nedostatak nastavni-ka- , a mnoge skole ne mogu da prime ni svu decu koja zele da posle zavrsene osno-vne skole nastave dalje sko-lovanj- e. Medjutim, poznato je da je bas stanovnistvo 0-v- ih krajeva — zbog priv-red- ne nerazvijenosti, niskog nacionalnog dohotka i veceg prirodnog priraStaja stano-vnistv- a — upuceno na mig-racij- u. Ukljudivanje omla-din- e u privredu mogucno je samo sa zavrSenom osnov-no- m skolom, a u ovim kra-jevima, kako se predvidja, do 19G5. godine, nece moci ni 50 odsto dece da se obuh-va- ti visim razredima osnov-nih skola. Zbog svega toga, kako smatraju prosvetni organi i strudnjaci, trebalo bi obez-bedi- ti dotacije za razvijanje skolstva u nerazvijenim po-drudjim- a, s tim da se one predvide jos prilikom usta-novljavan- ja budicta srezo-v- a i republike. Isto tako, iz rcpublidkog druStvcnog fon-da za skolstvo trebalo bi 0-bezb- editi izvesna sredstva za investicijc u skolstvo ne-razvije- nog podrucja, a visi-n- u ovih sredstava odrcdji vala bi Narodna skupstina Srbije posebnom odlukom. Podzemna jezera ispod ogulinskih ulica rcn" ispod Ogulina, gradite-lj- i hidroelektrane "Gojak" su prije pet godina probili oko 10 kilometara dugi tu-n- el — od glavnog akumula-ciono- g jezera do strojarni-c- e — u sirokom luku oko gradica. Ali su, torn prili-kom i na dalekoj perLferiji Ogulina, opet naisli na jed-n- u vecu spilju. Na deset kvadratnih kilometara pecina Sto je interesantno, veliki labirint ogulinskih "kata-komb- a" — kako je netko duhovito nazvao te spilje — proteze se, uglavnom, ispod ditave povrsine toga gradica na podnozju Kleka — pa se raduna da pokriva oko 10 kvadratnih kilometara. Me-djutim, pojedini hodnici i kanali vljugaju daleko is-pod okolnih brezuljaka. Velike porodice ha Fetahaj. Zadruga broji 83 dlana, medju kojima ima 1G bradnih paroya. Porodid-na zadruga Fetahaj posje-du- je 35 hektara obradivo zemlje, a u stajama ima 30 goveda i 14 konja. Nov na din zivota vec je prodro i na Ko3met, pa je sve manje ta-kv- ih porodidnih zajednica. ZANIMLJIVOSTI Planina Jastrebac je prU je 15 miliona godina preds- - tavljala otok u Panonskom moru na kome su zivjele pro tcde antilopa, hijena, zira- - fa, slona i dr. na otoku i su- - siednom rodopskom kopnu vladala je subtropska topla. klima. Svi muaki stanovnici ma%, log otoka Krapanj bavc so lovom na spuzve.