Mogućnost uporabe klapskih pjesama u ranoj i predškolskoj dobi

• Main Author: Kožul-Peričić, Nevija
• Other Authors: Košta, Tomislav
• Format: Master Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Zadru. Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja. Odsjek za odgojitelje. 2019
• Subjects: dramatizacija; klapska pjesma; likovno stvaralaštvo; ples; projekt; tradicijska glazba; dramatization; folk song; fine arts; dance; design; traditional music; UMJETNIČKO PODRUČJE. Glazbena umjetnost. Glazbena pedagogija; FIELD OF ART. Art of Music. Music Education; sami
• Online Access: https://repozitorij.unizd.hr/islandora/object/unizd:3844; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:920744; https://repozitorij.unizd.hr/islandora/object/unizd:3844/datastream/PDF

Ovaj rad temelji se na projektu koji je proveden u dječjem vrtiću ''Maslačak'' u Zadru sa skupinom od 20 djece predškolske dobi. Cilj projekta bio je promicanje tradicijske glazbe kao načina izražavanja, komunikacije i stvaranja, upoznavanje s estetskim doživljajem tradicijske glazbe te kreativno izražavanje kroz tradicijsku glazbu. Podloga za projekt bila je klapska pjesma ''Čija je ono divojka'' koju su djeca slušala s oduševljenjem i sudjelovala u aktivnostima koja su nakon dva dan priprema uspješno realizirala treći dan. Aktivnost je započela prepričavanjem priče od strane odgojiteljice, a nakon tog i pjevanjem navedene pjesme. U suradnji sa djecom osmišljene su aktivnosti koje su uključivale interpretaciju priče o djevojci i mladiću koja je potom dramatizirana uz pratnju dječje klape i koreografije koja je uključivala ples i pucketanje prstiju, Nakon završetka dramatizacije djeca su na papir prenijela ono što su doživjela tijekom provedenih aktivnosti. Dječje aktivnosti uključivale su istraživačko spoznajne aktivnosti, aktivnosti istraživanja i stvaranja, govorno i glazbeno izražavanje te aktivnosti koje su bile vezane uz pokret. Dijete je imalo značajnu ulogu u planiranju, organiziranju i provođenju aktivnosti te su na kraju vrednovali sami sebe, a odgojiteljica je koordinirala sve elemente procesa učenja djeteta – dizajniranje prostornog okruženja, prikupljanje materijala, osmišljavanje aktivnosti i iskustava te je stvorila pozitivno ozračja u vrtiću tijekom provođenja aktivnosti. Može se zaključiti kako se djecu upoznalo s karakteristikama i osobitostima tradicijske glazbe te kako je potrebno razvijati ljubav prema glazbi koja utječe na izgradnju identiteta. Različitim aktivnostima djeca su razvila osjećaj za sluh, ritam, tempo i dinamiku tradicijske pjesme, a slušanjem klapske pjesme došlo je do razvijanja kreativnosti, izražavanja i stvaranja pokretom te likovnim stvaralaštvom. Kod djece su neprestano bile prisutne pozitivne emocije i raspoloženje što je dovelo do pozitivne slike djeteta o njemu samom. ...