NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA POSUŠKOGA KRAJA S POSEBNIM OBZIROM NA SUVREMENU ETNOGRAFIJU

• Main Author: Kelava, Josipa
• Other Authors: Dragić, Marko
• Format: Doctoral or Postdoctoral Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Splitu. Filozofski fakultet. 2021
• Subjects: HUMANISTIČKE ZNANOSTI. Interdisciplinarne humanističke znanosti; HUMANISTIC SCIENCES. Interdisciplinary Humanistic Studies; Hrvatska književnost; Croatian literature; info:eu-repo/classification/udc/821.163.42(043.3); nematerijalna kulturna baština; običaji kroz godinu; molitvene usmene pjesme; predaje; legende; svadbeni običaji; gange; mikrostrukture; privređivanje; posuški kraj; intangible cultural heritage; customs throughout the year; prayer oral songs; traditions; legends; wedding customs; microstructures; economy; Posušje area; Dane; sami
• Online Access: https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/ffst:3157; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:546129; https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/ffst:3157/datastream/PDF

U radu se navode i multidisciplinarno analiziraju suvremeni terenski zapisi primjera nematerijalne kulturne baštine posuškoga kraja. Zapisi su nastajali u vremenskom razdoblju od 2010. do 2020. godine na području posuške općine. Interpretacija se nadopunila korištenjem relevantne književno-teorijske literature. U uvodnom dijelu rada izneseni su podatci o građi, metodologiji, ciljevima i hipotezama istraživanja. Nakon uvodnoga dijela pružen je osvrt na povijesni pregled posuškoga kraja. Prvi pisani spomen posuškoga imena potječe iz 1378. godine u opisu zbora kojeg je sazvala Margareta, udovica hrvatskog feudalca Ivana Nelipića iz Sinja, u čijem se vlasništvu nalazilo i Posušje. Pretpostavlja se da Posušje svoj naziv baštini po sušama koje su obilježile posuški kraj. Na život i kulturu Posušana dubok trag ostavilo je višestoljetno razdoblje osmanske vladavine. U to se vrijeme ističe snalažljivost svećenika i njihova pomoć koju su pružali narodu. Njihovo zalaganje za narod nastavilo se i kroz kasnija razdoblja, a danas je život Posušana također usko vezan uz vjeru i crkvu. Multidisciplinarna analiza građe započinje poglavljem o običajima kroz godinu, razdobljem adventa. Na poseban se način u ovom razdoblju štuju spomendani svete Barbare, svetoga Nikole, blagdan Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije, spomendani svete Lucije i svetoga Tome. Uz dane Materica i Očića vezuje se običaj davanja cine pa su tako ovi dani poprimili nazive Ženska i Muška cina. Od novijih adventskih običaja ističe se adventski vijenac koji je sve češće prisutan u domovima Posušana. U razdoblju priprave za Božić, Badnjak je dan uz kojeg se veže ponajviše narodnih običaja. Vrhunac božićnih blagdana je sami Božić, a karakterizira ga: odlazak na svete mise, čestitanje, darivanje, molitva, božićno jelo i druženje s najbližima. Nakon Božića slijedi Božićna osmina u kojoj se slave blagdani svetaca: Stjepana prvomučenika i Ivana evanđelista, zatim Nevina dječica i spomendan svetoga Silvestra. Zadnji dan u Božićnoj osmini zauzima Nova godina. ...