POLITIČKA POVIJEST SPLITA OD 1918. DO 1941.

• Main Author: Buljan, Marijan
• Other Authors: Jakir, Aleksandar
• Format: Doctoral or Postdoctoral Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Splitu. Filozofski fakultet. Odsjek za povijest. 2021
• Subjects: političke stranke; politička borba; izbori; splitski tisak; 1918. – 1941; općinsko/gradsko vijeće; HSS; komunisti; integralno jugoslavenstvo; political parties; political struggle; elections; Split press; 1918 - 1941; municipal / city council; communists; integral Yugoslavia; HUMANISTIČKE ZNANOSTI. Povijest. Hrvatska i svjetska moderna i suvremena povijest; HUMANISTIC SCIENCES. History. Croatian and World Modern and Contemporary History; Povijest Hrvatske; History of Croatia; info:eu-repo/classification/udc/94(497.5)(043.3); sami
• Online Access: https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/ffst:2973; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:795123; https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/ffst:2973/datastream/PDF

Uspjesi srpske vojske u balkanskim ratovima i postupci austrijskih predstavnika vlasti doveli su do jačanja protuaustrijskoga duha u Splitu. Zahvaljujući nekolicini tadašnjih projugoslavenski orijentiranih pisaca i političara nastala je više puta korištena fraza o Splitu kao „najjugoslavenskijem gradu.“ Nije, stoga, nikakvo iznenađenje što su stvaranjem prve jugoslavenske države očekivanja građana bila velika, napose što je gubitkom Zadra upravo Split postao političko i gospodarsko sjedište istoimene oblasti i Primorske banovine. Očekivalo se, naime, da će grad postati vodeća jugoslavenska pomorska luka te se snažnije infrastrukturno (u prvom redu željeznički) povezati s ostatkom zemlje. Velika očekivanja nisu se ispunila. Uz nebrigu režima, sami razvoj grada dodatno su opterećivali lokalni sukobi i milijunski dugovi, nastali upravo vođenjem politike koja je očekivala veći razvoj grada. Budući da je zagovaranje komunalne, a ne stranačke politike u prvom planu s vremenom postalo sporedno, nastala je oštra politička suprotnost između predstavnika režimskih, projugoslavenskih predstavnika s jedne, opozicijske HSS s druge, a uvijek prisutnih i snažnih komunista s treće strane.Uz stranačke borbe, međuratno splitsko razdoblje obilježavaju veća izlaznost građana na pojedine izbore, napose u uzavreloj političkoj atmosferi, širenje utjecaja splitskoga (dnevnoga) tiska na politička zbivanja, sukobi unutar splitskog općinskog/gradskog vijeća te pojedine režimske ili opozicijske svečanosti koje bi svojim značajem skrenule pozornost čitave zemlje na Split, čiji su stanovnici vremenom sve više počeli prihvaćati HSS-ovu hrvatsku ideologiju. Prema tome, titula „najjugoslavenskijeg grada“, unatoč tvrdnjama pojedinih političara, ničim nije bila opravdana, a simboličke promjene naziva pojedinih društava iz „jugoslavenska“ u „hrvatska“, kao i prijelazi pojedinih političara s intagralno- jugoslavenskog na hrvatski program, tu tezu samo dodatno potvrđuju. 'The most Yugoslav town' was the title used by the proponents of 'integral' ...