SIVA EKONOMIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ I USPOREDBA SA ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE : Završni rad

• Main Author: Janković-Miloš, Ana-Marija
• Other Authors: Mihaljević Kosor, Maja
• Format: Bachelor Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Splitu. Ekonomski fakultet. 2020
• Subjects: siva ekonomija; neslužbeno gospodarstvo; Eurostatov model; grey economy; unofficial economy; Eurostat model; DRUŠTVENE ZNANOSTI. Ekonomija. Opća ekonomija; SOCIAL SCIENCES. Economics. General Economy; sami
• Online Access: https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/efst:3606; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:124:461125; https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/efst:3606/datastream/PDF

Siva ekonomija predstavlja radnje koje se obavljaju unutar neslužbenog gospodarstva ,odnosno doprinose bruto društvenom proizvodu, ali nisu zakonski registrirane ili su polu registrirane. Jednim od najvećih uzroka sive ekonomije smatra se preveliko porezno opterećenje, stoga se u Hrvatskoj najveći dio sive ekonomije odnosi na „rad na crno“ odnosno neprijavljeni rad i nefiskaliziranje računa. Po posljednjim podacima siva ekonomija u Hrvatskoj čini 28% ukupnog BDP-a ili 13 milijardi eura što je svrstava u sami vrh po udjelu sive ekonomije u Europskoj Uniji. Najviši postotak sive ekonomije pojavljuje se u sektorima u kojima se koriste gotovinske transakcije, kao što su pružanje usluga u kućanstvu, usluge popravka i sportske usluge. Hrvatska je ulaskom u EU morala uključiti sivu ekonomiju u izračun BDP-a, uključivanjem sive ekonomije zadovoljavanje Masstrictskih kriterija nije se promijenilo. Eurostat je razvio Exhaustiveness program za zemlje kandidatkinje kako bi se postigla bolja usporedivost. Hrvatska nije bila uključena u program, ali je po uzoru na Eurostatov program u službeni BDP uključila i korekciju za sivu ekonomiju, što joj je omogućilo realniji prikaz razvijenosti. Postoji više metoda izračuna sive ekonomija, ali ni jedna ne može odrediti točan obujam. Detaljna istraživanja sive ekonomije zasnivaju se na znanstvenim radovima ranijih godina i danas nisu reprezentativni. U Hrvatskoj najznačajnija reforma u suzbijanju sive ekonomije donesena je 2013. godine a to je Zakon o fiskalizaciji gotovinom. Reforma se mijenjala i usavršavala tijekom godina, a najnovija promjena uvedene su 1.travnja.2020 prema kojim će se mora fiskalizirati svaki prethodno izdani dokument i konačni račun. Također se od 1.1.2021. godine obveznici fiskalizacije na računima morati imati QR kod radi lakše i brže provjere računa. The gray economy is actions that are performed within the unofficial economy, ie they contribute to the gross domestic product, but are not legally registered or are semi-registered. One of the biggest causes ...