Turska kuća kao primjer analize i interpretacije u kulturalnoj ikonologiji i percepciji umjetnosti "Drugog" na području grada Rijeke

• Main Author: Fućak, Laura
• Other Authors: Vicelja-Matijašić, Marina
• Format: Master Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Rijeci. Filozofski fakultet. Odsjek za povijest umjetnosti. 2021
• Subjects: Turska kuća; umjetnost Drugog; orijentalizam; ikonografski program; ikoničnost arhitekture; Carlo Conighi; Nikolai Nicolaki Effendi de Nicolaides; Antonia Bartolich; HUMANISTIČKE ZNANOSTI. Povijest umjetnosti; HUMANISTIC SCIENCES. History of Art; Puta; Stupa; Turska; sami
• Online Access: https://www.unirepository.svkri.uniri.hr/islandora/object/ffri:2941; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:212760; https://www.unirepository.svkri.uniri.hr/islandora/object/ffri:2941/datastream/PDF

Ikoničnost arhitekture u prostoru, kao i umjetnost Drugih obrađuju se u ovome radu kao zasebni pojmovi i pojave te u kontekstu Turske kuće u Rijeci kao primjera problemske rasprave navedenih pojmova. Ikoničnost arhitekture definirana je u terminima popularnosti i posebnosti simbola, točnije estetskih značenja koji su primijenjeni na građevine, prostore i/ili arhitekte, a potom je podijeljena u dvije vrste: prva vrsta ikoničnosti je ona koja se odnosi na stereotipno kopiranje, a druga je vrsta ona ikoničnost koja obuhvaća nešto jedinstveno. Umjetnost Drugih također je podijeljena u dvije vrste: umjetnost Drugih u smislu umjetnosti koja prikazuje Drugost kroz gotova umjetnička djela te umjetnost Drugih u kojoj su sami autori predstavnici drugosti, a čije konačno umjetničko djelo ne mora biti prikaz Drugosti. Turska kuća u Rijeci, građevina je koja se nalazi na križanju ulice Vatroslava Lisinskog i Verdijeve ulice. Na tom se mjestu prije izgradnje Turske kuće od 1879. nalazila Palača Bartolich, čija je vlasnica bila Antonia Bartolich. Ta se građevina rekonstruira i preuređuje 1883., a za taj je pothvat bio pozvan arhitekt Giacomo Mattich. Godinu dana nakon te obnove, Tommaso Gelletich umire, te Antonia Bartolich Gelletich postaje udovica. Krajem 19. st., u Rijeku dolazi Nikolai Nicolaki Effendi de Nicolaides koji stupa na poziciju grčkog i turskog konzula za područje grada. Osim stupanja na tu poziciju, njegov dolazak na područje Rijeke obilježilo je i vjenčanje s Antoniom Bartolich. Oboje su bili imućni i dobrostojeći građani te su svoj imetak trošili na uređenje građevine, ali i u dobrotvorne svrhe, pa ih se često spominje u kontekstu dobrotvornih radova i pomaganja. Nedugo nakon vjenčanja, par se odlučuje na novo uređenje Palače Bartolich, no ovoga puta u puno većem opsegu. Izrada projekta za izgradnju povjerena je arhitektu Carlu Conighiju, koji s radom započinje 1906. godine. Građevina svojim izgledom – i arhitektonski i dekorativno – pripada neomaurskom stilu koji je bio česta pojava u vrijeme historicizma na ...