Plitki temelji
Temelj je dio građevine kojim se opterećenja iz kontroliranog nadzemnog dijela prenose u prirodnu sredinu, tlo, na način da građevina bude upotrebljiva i stabilna. Temelj je sastavni dio svake građevine, a oblik temelja i dubina temeljenja ovise o vrsti građevine i osobinama tla ispod nje. Temelji n...
Main Author: | |
---|---|
Other Authors: | |
Format: | Bachelor Thesis |
Language: | Croatian |
Published: |
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek. Zavod za geotehniku, prometnice i geodeziju. Katedra za geotehniku.
2015
|
Subjects: | |
Online Access: | https://repozitorij.unios.hr/islandora/object/gfos:76 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:133:783224 https://repozitorij.unios.hr/islandora/object/gfos:76/datastream/PDF |
Summary: | Temelj je dio građevine kojim se opterećenja iz kontroliranog nadzemnog dijela prenose u prirodnu sredinu, tlo, na način da građevina bude upotrebljiva i stabilna. Temelj je sastavni dio svake građevine, a oblik temelja i dubina temeljenja ovise o vrsti građevine i osobinama tla ispod nje. Temelji nikad nisu sami sebi svrha, oni su prijelazni dijelovi u kojima se preraspodjeljuju unutrašnje sile iz vitkih i tankih elemenata konstrukcije u masivne i široke temelje. Granica između plitkih i dubokih temelja nije strogo određena, ali se kao gruba podjela može prihvatiti ona po kojoj je dubina ukopavanja temelja u temeljno tlo manja od širine temelja. U radu su prikazani proračuni plitkog temeljenja prema EC – 7, prilikom kojih se pomoću projektnog pristupa 3 određuje nosivost temeljnog tla za drenirano i nedrenirano tlo. Slijeganje koje neka građevina može podnijeti bez posljedica naziva se dopušteno slijeganje prema uvjetu graničnog stanja uporabljivosti. Ono ovisi o ravnomjernosti sastava tla, raspodjeli opterećenja na tlo, statici objekta, konsolidaciji, krutosti konstrukcije, kao i namjeni građevine. Ukupno slijeganje prema preporuci HRN EN 1997-1:2012 ograničeno je na 50 mm za standardne građevine. |
---|