Feministička kritika društva

• Main Author: Fofić, Iva
• Other Authors: Senković, Željko
• Format: Bachelor Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Filozofski fakultet. Odsjek za filozofiju. 2017
• Subjects: HUMANISTIČKE ZNANOSTI. Filozofija. Filozofija društva/socijalna filozofija; HUMANISTIC SCIENCES. Philosophy. Social Philosophy; položaj žena; feministička kritika; filozofija roda; neoliberalizam; ženski rad; sami
• Online Access: https://repozitorij.unios.hr/islandora/object/ffos:2388; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:279530; https://repozitorij.unios.hr/islandora/object/ffos:2388/datastream/PDF

Žene su stoljećima marginalizirana grupa koja pripada svijetu Drugih, isključenih, potisnutih, nevidljivih. Svijet Prvih je svijet privilegiranih, bijelih, muških pripadnika, koji su ujedno i zadali pravila jednog i drugog svijeta, a sami nastoje zauvijek ostati Prvi. Potisnuti i nevidljivi imaju ujedno i ograničenu mogućnost djelovanja kako bi išta promijenili, a to se posebno odnosi na žene koje jako ograničavala prisilna logika patrijarhata. Ovdje se otvara prostor za feminističku kritiku društva koja pretpostavlja neki postojeći identitet, pojmljen preko kategorije žena, a koji uvodi u diskurs feminističke interese i ciljeve, i tvori subjekt koji se želi politički predstavljati. Proizlazi iz teorije i filozofije roda koja ima sve više istomišljenika, odnosno istomišljenica i istraživača nakon pojave djela Simone de Beauvoir Drugi spol. Filozofija roda baca svjetlo na sve probleme vezane uz žene o kojima se do sada iz nekog razloga namjerno ili nenamjerno nije govorilo te otkriva uvijek istu tlačiteljsku liniju usmjerenu od muškaraca prema ženama kroz povijest. Znanstvenici i filozofi su najnormalnije smatrali kako je znanje nešto što ne pripada ženama, a primjere ravnopravne ženske inteligencije su prešućivali, ignorirali ili namjerno zaboravljali. Feministička epistemologija upozorava kako je svo tako monopolizirano znanje koje imamo danas iskrivljeno i ne daje pravu sliku svijeta te kako su potrebni i ženski opažaji kako bi se postigla objektivnost i istinitost. Ujedno poboljšava njihov položaj u znanosti postupno mijenjajući svijest o ženskom mišljenju. Neoliberalizam predstavlja najnoviji izazov za položaj žena jer je u njemu većina ljudi prisiljena živjeti kao privjesak tržišta i akumulacija kapitala, umjesto kao ekspresivna bića, pa se oblast njihove slobode smanjuje do neznatnosti pod pritiscima strašne logike i šupljeg intenziteta tržišne uključenosti. On uspjeva žene najpodmuklije iskoristiti podvalivši im moderna razmišljanja o osmišljavanju svoje individualnosti, a skrećući prvotnu feminističku ...