EKOLOŠKA OSVIJEŠTENOST HRVATSKIH POTROŠAČA : Diplomski rad

• Main Author: Karaula, Klaudija
• Other Authors: Ham, Marija, Bilandžić, Karla
• Format: Master Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Ekonomski fakultet u Osijeku. 2021
• Subjects: ponašanje potrošača; ekološka osviještenost; zelena hrana; potrošačke navike; consumer behavior; environmental awareness; green food; consumer habits; DRUŠTVENE ZNANOSTI. Ekonomija. Marketing; SOCIAL SCIENCES. Economics. Marketing; sami
• Online Access: https://repozitorij.unios.hr/islandora/object/efos:4549; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:182922; https://repozitorij.unios.hr/islandora/object/efos:4549/datastream/PDF

Tvrtke i potrošači suočavaju se s ozbiljnim problemima po pitanju okoliša širom svijeta. Prirodni resursi iscrpljeni su zbog silnih ekonomskih širenja, što dovodi do problema ravnoteže okoliša i ljudskih aktivnosti. Konstantni rast ekonomske aktivnosti i potrošnje prirodnih resursa je opteretio okoliš kroz kupnju i korištenje proizvoda. Stoga se svijest potrošača o obrascima potrošnje povećava i zahtjeva ekološki prihvatljiva rješenja, s manje štetnih utjecaja na okoliš. Ozbiljna potreba za ekološkim proizvodima se povećava u cijelom svijetu i ljudi postaju svjesniji o korištenju zelenih proizvoda u svrhu zaštite okoliša. Donošenje odluke potrošača vezano uz zeleni proizvodi pod velikim je utjecajem svijesti,a zeleni kupci uvijek radije troše svo j novac za kupnju zelenih proizvoda, bez obzira na cijenu. Diplomski rad proučava problematiku ekološke osviještenosti potrošača s naglaskom na hrvatske potrošače. Ekološka osviještenost postala je jedna od glavnih niti vodilja suvremenog potrošača, koji odluku o kupovini, između ostalog, donosi prema razini vlastite ekološke osviještenosti. Porast moći potrošača kroz promišljanje, informiranost, slobodu govora i kanale iskazivanja preferencija, prisilio je proizvođače i prodavače na uvažavanje ekološke komponente. Sami potrošači međusobno su podijeljeni prema razini ekološke osviještenosti, koja se može kretati od potpune ekološke osviještenosti do osviještenosti koja prepoznaje samo neke segmente ekološke odgovornosti potrošača. Rad kreće od generalnih čimbenika koji utječu na ponašanje potrošača, kao što su društveni, osobni i psihološki čimbenici. Potom slijedi definiranje ekološki osviještenih potrošača te segmentacija potrošača prema Roper Starch Worldwide i LOHAS odrednicama. Nakon toga slijedi promatranje stanja ekološke osviještenosti hrvatskih potrošača s teorijskog aspekta te kroz provođenje istraživanja na odabranom uzorku ispitanika. Rad završava donošenjem zaključaka na temelju sekundarno i primarno prikupljenih podataka, kroz teorijski i empirijski dio ...