Ekologija i konzervaciona vrednost vodene vegetacije šljunkara u plavnom području reke Drine

Sa jedne strane se eksploatacija šljunka navodi kao značajan ugrožavajući faktor sa velikim negativnim uticajem na vodena staništa i biodiverzitet, dok same šljunkare mogu predstavljati vredne refugijume akavtičnog biodiverziteta. Osnovni cilj disertacije je određivanje najznačajnijih i relevantnih...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Damnjanović Bojan
Other Authors: Cvijanovic Dusanka, Radulović Snežana, Kamberović Jasmina, Marković Aleksanda
Format: Doctoral or Postdoctoral Thesis
Language:srp
Published: Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu 2019
Subjects:
Online Access:https://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/Disertacija157062181069362.pdf?controlNumber=(BISIS)111241&fileName=157062181069362.pdf&id=13696&source=OpenAIRE&language=en
https://www.cris.uns.ac.rs/record.jsf?recordId=111241&source=OpenAIRE&language=en
Description
Summary:Sa jedne strane se eksploatacija šljunka navodi kao značajan ugrožavajući faktor sa velikim negativnim uticajem na vodena staništa i biodiverzitet, dok same šljunkare mogu predstavljati vredne refugijume akavtičnog biodiverziteta. Osnovni cilj disertacije je određivanje najznačajnijih i relevantnih hidromorfoloških parametara koji utiču na strukturiranje makrofitskih zajednica u šljunkarama duž plavnog područja reke Drine i određivanje korelacije između izdvojenih parametara i kvantitativnih indeksa makrofita.Istraživanje je vršeno u toku letnjih meseci 2015, 2016, 2017 i 2018. godine na 18 šljunkara (60 istraživačkih vegetacijskih sektora) u okviru tri eksploataciona polja u Crnoj Bari, Badovincima i Lipničkom Šoru i na četiri prirodna fluvijalna jezera (13 istraživačkih vegetacijskih sektora) u plavnom području reke Drine. Makrofitska vegetacija je konstatovana na svih 18 istraţivanih šljunkara, prikupljenih na tri eksploataciona polja (Badovinci, Crna Bara i Lipniĉki Šor). Zabeležena je 31 biljna vrsta. Kao najučestalije, sa najvećom apsolutnom pokrovnošću izdvojile su se vrste: Potamogeton nodosus Poiret, Ceratophyllum demersum L subsp. demersum, Myriophyllum spicatum L,Najas marina L i Chara globularis Thuill Na četiri prirodna fluvijalna jezera zabeleženo je 13 vrsta. Vrste Vallisneria spiralis L, Elodea canadensis Michx, Callitriche palustris L, Potamogeton natans L i Nuphar lutea (L) Sm izdvojile su se kao konstantne i dominantne. Vrednosti svih kvantitativnih indeksa makrofita, značajno su veće za šljunkare u poređenju sa prirodnim fluvijalnim jezerima na nivouLEAFPACS sektora. Na istraživanim šljunkarama, analizom klasterovanja je izdvojeno 13 vegetacijskih grupa (VG): VG1 Ceratophyllum demersum , VG2 Ceratophyllum demersum - Valisneria spiralis , VG3 Chara contraria, VG4 Chara globularis, VG5 Elodea canadensis, VG6 Elodea nuttallii , VG7 Najas marina , VG8 Najas minor, VG9 Nitellopsis obtusa , VG10 Nuphar lutea , VG11 Potamogeton nodosus , VG12 Potamogeton natans i VG13 Potamogeton pectinatus . Na ...