Unutar disciplinarni afiniteti postmoderne antropologije, deo I - posledice objedinjavanja etike, politike i metodologije u kritičkoj antropologiji 1960-ih

Tekst nudi alternativnu interpretaciju geneze literarnog zaokreta u antropologiji, kao 'prelaznog rešenja' u kontekstu ideološke nekorektnosti radikalnih anti-kolonijalnih teorija u liberalnoj demokratiji. Značajnu inspiraciju kritička antropologija 1960-ih i 1970-ih godina crpla je iz ref...

Full description

Bibliographic Details
Published in:Issues in Ethnology and Anthropology
Main Author: Milenković, Miloš
Format: Article in Journal/Newspaper
Language:unknown
Published: Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Odeljenje za etnologiju i antropologiju, Beograd 2009
Subjects:
Online Access:http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/861
https://doi.org/10.21301/eap.v4i3.6
http://reff.f.bg.ac.rs/bitstream/id/2386/858.pdf
Description
Summary:Tekst nudi alternativnu interpretaciju geneze literarnog zaokreta u antropologiji, kao 'prelaznog rešenja' u kontekstu ideološke nekorektnosti radikalnih anti-kolonijalnih teorija u liberalnoj demokratiji. Značajnu inspiraciju kritička antropologija 1960-ih i 1970-ih godina crpla je iz reformatorskih struja u neomarksističkoj sociologiji i socijalnoj filozofiji što je među brojnim učesnicima metodoloških polemika u disciplini izazvalo ideološke otpore, ispostaviće se, ključne za njihov dalji oskudan razvoj. Ovaj aktivistički, dnevnopolitički ideološki balast zapravo je usporio razvoj potentnih eksternalističkih analiza društvene determinisanosti antropologije i nauke uopšte, stvorivši time prostor proučavanjima etnografskog pisanja. Tematski i trendovski anticipirajući 'nemetodološka' rešenja metodoloških problema, direktno je uticao na zamenu metodološke regulacije poetikom i kontekstualnom refleksijom. Tako su, paradoksalno, ekstremno eksternalistički orijentisane analize, kao pokušaj objedinjavanja etičkih političkih i metodoloških debata, redukovale metodološki fokus disciplinarne zajednice sa problema objektivnosti istraživanja i pouzdanosti etnografske evidencije na probleme stila odn. pisanja antropologije. U tom kontekstu debate o relativizmu, realizmu, reprezentaciji, autoritetu i refleksivnost tipične za postmodernu antropologiju 1980-ih, postaju društveno prihvatljiva alternativa kritičkoj i neo-marksističkoj antropologiji Afro-Amerikanaca feminista ili na drugi način potlačenih/proučavanih kada i sami postaju nativni antropolozi. 'Literarni zaokret' postmoderne antropologije inače se tumači kao eksternalistička kritika tradicionalnog etnografskog realizma nudeći etičku i političku interpretaciju refleksivnosti kao 'po sebi' korektnije od tradicionalne pozitivističke etnografije. The paper offers an alternative interpretation of the genesis of the literary turn in anthropology, as an 'interim solution' in the context of the ideological incorrectness of radical anti-colonial theories in a liberal ...