Srbija i modernizacija 1968-1972. godine

Period od 1968. do 1972. godine, bilo je vreme najintenzivnijeg političkog, društvenog, ekonomskog i kulturnog razvoja, ubrzanih reformi, modernizacije i nepotpune i krivudave, ali postojane demokratizacije specifičnog jugoslovenskog modela socijalne integracije. Posle dugo odbijanja i neuspelih pok...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Bešlin, Milivoj
Format: Article in Journal/Newspaper
Language:srp
Published: Novi Sad : Vojvođanska politikološka asocijacija 2023
Subjects:
Online Access:http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/3345
http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/bitstream/id/11585/bitstream_11585.pdf
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rifdt_3345
Description
Summary:Period od 1968. do 1972. godine, bilo je vreme najintenzivnijeg političkog, društvenog, ekonomskog i kulturnog razvoja, ubrzanih reformi, modernizacije i nepotpune i krivudave, ali postojane demokratizacije specifičnog jugoslovenskog modela socijalne integracije. Posle dugo odbijanja i neuspelih pokušaja, 1965. godine započinje privredna reforma, do tada u socijalističkom svetu nezabeležen pokušaj sinkretizma socijalističkih principa i tržišnih mehanizama u privredi. Potreba za postizanjem veće produktivnosti u cilju konkurentnosti na svetskom tržištu zahtevala je novi odnos prema ekonomiji, otvaranje tržišnih mehanizama, ekonomskoj i finansijskoj autonomiji preduzeća, čime se davao mnogo dublji smisao i samoupravljanju jer država prestaje da igra ulogu investitora i profit zadržavaju i njime raspolažu sami kolektivi. Uz liberalizaciju stranih ulaganja i evolutivni prestanak budžetskih dotacija neuspešnim privrednim granama, Istoku se činilo da Jugoslavija klizi u kapitalizam, ali su socijalističke karakteristike sistema čuvala dva ugaona kamena – društvena svojina nad sredstvima za proizvodnju i samoupravni mehanizmi u privredi. Prvi rezultati reforme razotkrili su i sve negativne konsekvence dotadašnjeg razvoja, ali skupa sa rastom ekonomije i raslojavanjem otvorili su staru dilemu u novim okolnostima, menjati društvo sve temeljnijim reformama ili se „vratiti“ revolucionarnim načelima.