Stigmatizacija psihijatrijskih bolesnika u zajednici

• Main Author: Kasapović, Ksenija
• Other Authors: Pavić, Jadranka
• Format: Bachelor Thesis
• Language: Croatian
• Published: Zdravstveno veleučilište. 2018
• Subjects: stigma; stigmatizacija; samostigmatizacija; psihički bolesnik; rehabilitacija; medicinska sestra; antistigma; BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO. Kliničke medicinske znanosti. Sestrinstvo; BIOMEDICINE AND HEALTHCARE. Clinical Medical Sciences. Nursing; sami
• Online Access: https://sveznalica.zvu.hr/islandora/object/zvu:2699; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:559673; https://sveznalica.zvu.hr/islandora/object/zvu:2699/datastream/PDF

Odnos društva prema psihičkim bolesnicima i njihovom liječenju je humaniji nego u prošlosti ali ih se i dalje stigmatizira. Stigma je uzrokovana kombinacijom straha i nedostatkom bazičnih znanja zbog kojih nastaju predrasude. Predrasude i strah od stigme glavni su razlozi zbog kojih osobe koje pate od duševnih smetnji ne traže stručnu pomoć ili pomoć odluče potražiti prekasno. Stigma je prepoznata kao prepreka boljem liječenju i kvaliteti života psihičkih bolesnika, preslikava se na obitelj i okolinu oboljelog, stigmatizirane su zdravstvene ustanove u kojima se liječe psihički bolesnici i zdravstveni djelatnici uključeni u njihovu skrb. Kod pojedinaca koji sami sebe percipiraju kao pripadnike stigmatizirane grupe može doći do ozbiljnih posljedica za njihov pojam o sebi, pogotovo utjecaja na njihovo samopouzdanje, a time može doći i do samostigmatizacije. S obzirom na stupanj razvoja društva općenito, posebno dostupnost zdravstvene skrbi kroz psihijatrijske ustanove koje su danas znatno primjerenije potrebama bolesnika, oblike farmakološkog i psihoterapijskog liječenja koji su daleko učinkovitiji, tehnološke mogućnosti i dostupnosti komunikacije, mogućnosti utjecaja medija, edukacije itd. primitivne reakcije, negativni stavovi i diskriminacija vezana za psihičku bolest nikako ne bi trebali biti prihvatljivi i treba raditi na njihovom eliminiranju. Smanjenje stigmatizacije bi imalo učinka na pravodobno prepoznavanje prvih početaka bolesti, ranije bi se postavljale dijagnoze, ranije bi započinjalo adekvatno liječenje, dolazilo bi do manje hospitalizacija itd. a u konačnici bi se postigla brža i kvalitetnija rehabilitacija i ponovna integracija pacijenata u zajednicu. Problem je prepoznat od strane mnogih zdravstvenih profesionalaca. Uloga medicinske sestre u borbi protiv stigme je vrlo važna, kroz savjetovanja i edukaciju bolesnika te prihvaćanje preporučenih načela kao sastavni dio prakse. Brojni programi upućuju na to da sa stigmom treba raditi na svim razinama, uključujući javnost, pacijenta, članove obitelji i ...