Zdravstvena njega novorođenčeta nakon otpusta iz rodilišta

• Main Author: Mateković Blažičević, Barbara
• Other Authors: Županić, Mara
• Format: Bachelor Thesis
• Language: Croatian
• Published: Zdravstveno veleučilište. 2018
• Subjects: novorođenče; rano postporođajno zbrinjavanje; patronažna skrb; prehrana novorođenčeta; dojenje; BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO. Kliničke medicinske znanosti. Sestrinstvo; BIOMEDICINE AND HEALTHCARE. Clinical Medical Sciences. Nursing; sami
• Online Access: https://sveznalica.zvu.hr/islandora/object/zvu:2146; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:785547; https://sveznalica.zvu.hr/islandora/object/zvu:2146/datastream/PDF

Novorođenče je dijete u prva četiri tjedna života, a novorođenačkom se dobi smatra razvojno razdoblje djeteta od rođenja do prvih 28 dana života. Razdoblje je to u kojem se dijete sa svim svojim organskim sustavima prilagođava na ekstrauterine uvjete života stoga je novorođenačka dob jedna od najosjetljivijih u životu čovjeka. Prva sestrinska skrb za novorođenče počinje odmah po završetku poroda i uključuje procjenu i praćenje novorođenčeta za vrijeme boravka u rodilištu, dječjoj sobi, edukaciju i savjetovanje o prvom dojenju i sl. Po otpustu novorođenčeta iz rodilišta, skrb se nastavlja u vidu patronažne djelatnosti. Skrb patronažne sestre usmjerena je ka prilagodbi i nastavku očuvanja zdravlja u kućnim uvjetima. Prvi posjet patronažne sestre obitelji mora biti dan do dva po izlasku iz rodilišta. Bitno je da se u prvom kućnom posjetu stvori odnos povjerenja između majke i medicinske sestre te da se dogovori način komunikacije i datumi i vrijeme sljedećih posjeta. Osim povjerenja i potpore iznimno je važno da se iskaže stručnost i kompetentnost kako bi roditelji shvatili da u tom, istovremeno stresnom i lijepom periodu, nisu sami, odnosno da imaju podršku zdravstvenog profesionalca koji ih usmjerava i stoji na raspolaganju. Skrb patronažne sestre najčešće se odnosi na procjenu potreba novorođenčeta i roditelja, skrb i njegu za dijete, njegu kože i pupčanog bataljka, pomoć pri kupanju, edukaciju o pravilnim načinima hranjenja djeteta, odijevanje, pravilan obrazac spavanja, procjenu ugrožavajućih i potencijalno opasnih situacija za dijete i slično. Važnost intervencija patronažne medicinske sestre izrazito je bitna i sve se više teži na još intenzivnijem radu između patronažne službe i mladih obitelji, a sve u svrhu očuvanja zdravlja novorođenčeta i sretnog djetnjstva i omogućavanja bezbrižnog roditeljstva majkama i očevima.