The making of coworking spaces in Slovenia: Spatialization by and of youth as (not) trusting them

• Main Author: Kozorog, Miha
• Format: Text
• Language: English
• Published: 2021
• Subjects: youth; youth space; coworking space; spatializing by and of youth; youth entrepreneurship; Slovenia; mladi; prostor za mlade; suradnički radni prostor; oprostorivanje mladih i za mlade; poduzetništvo mladih; Slovenija; demo; scipo; sami
• Online Access: https://hrcak.srce.hr/268251

This paper explores the emergence of coworking spaces in Slovenia in the 2010s as a response to economic pressures and youth culture fads and explores the distinction between self-generated and top-down developed coworking spaces. While the former were created by young activists, whose endeavours were rooted in identifying with particular modes of sociality, work, and local belonging, the latter point to a new systemic interest in youth. This interest – alongside other shifts in spatialization by young people and of them – indicates a historical change in social value ascribed to the youth. This value is founded on an ascribed entrepreneurial ability. U radu se propituje rastuća pojava suradničkih radnih prostora u Sloveniji nakon 2010. godine kao odgovora na gospodarske pritiske i kao odjek određene kulture mladih. Propituje se razlika između autonomno pokrenutih suradničkih prostora te onih koji su inicirani “odozgo”. Dok su prve stvarali mladi aktivisti čiji su pothvati ukorijenjeni u identifikaciji s određenim oblicima društvenosti, rada i lokalne identifikacije, drugi ukazuju na novi interes upravljačkih sustava „odozgo“, za mlade. Pokazuje se da je drugi oblik prevladao. Taj interes - uz ostale promjene u promicanju i oprostorivanju mladih - ukazuje na povijesnu promjenu društvenih vrijednosti koje se upisuju u mladost. Te se vrijednosti temelje na konstruiranoj i pripisanoj poduzetničkoj sposobnosti mladih. Organizacije mladih odozgo prema dolje pokazuju kako slovenske vlasti zamišljaju mlade. Prvo, ne smatraju ih sposobnima za samostalno organiziranje svojih aktivnosti, već su im potrebne smjernice stručnjaka. Drugo, oni ih zamišljaju kao poduzetnike u smislu da imaju sposobnost naučiti nove vještine, upotrebljavati nove tehnologije, stvoriti neku vrstu "rješenja" koje bi se moglo prodati na tržištu. Riječju, sposobnost da izgrade sami sebe u poduzetničkom smjeru. Suradnički radni prostori i druga milenijska arhitektura vezana uz mlade, djeluju kao sigurno okruženje u kojem se očekuje procvat tako ...