Smrtnost žena liječenih zbog uporabe psihoaktivnih droga u razdoblju od 2010. do 2019. godine

• Main Author: Raljević, Jozica
• Other Authors: Erceg, Marijan
• Format: Master Thesis
• Language: Croatian
• Published: Zdravstveno veleučilište. 2024
• Subjects: ovisnost; liječenje ovisnosti; socioekonomska obilježja; BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO. Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita. Epidemiologija; BIOMEDICINE AND HEALTHCARE. Public Health and Health Care. Epidemiology; sami
• Online Access: https://zir.nsk.hr/islandora/object/zvu:8230; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:081403; https://zir.nsk.hr/islandora/object/zvu:8230/datastream/PDF

Istraživanja su pokazala da se ovisnost kod žena i muškaraca razlikuju u odnosu na sociodemografska, razvojna, interakcijska obilježja obitelji i obilježja psihosocijalnog razvoja. Žene ovisnice jače osjećaju učinke konzumiranja psihoaktivnih sredstava u odnosu na muškarce, a sami tijek razvoja od prvog konzumiranja droga do pojave ovisnosti će biti ubrzaniji nego kod muškaraca. Cilj i svrha ovog rada bili su deskriptivno analizirati smrtnost žena koje su liječene zbog uporabe psihoaktivnih droga, usporediti smrtnost žena i muškaraca te povezati sa socioekonomskim obilježjima ispitanica. Provedeno je kohortno istraživanje smrtnosti za razdoblje od 2010. do 2019. godine. Podaci za istraživanje obuhvaćeni su iz Registra osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga i Registra uzroka smrti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U kohortu su uključene osobe liječene zbog zlouporabe opijata u dobi od 15 do 49 godina prilikom ulaska u istraživanje, a koje su po prvi puta započele liječenje ili novu epizodu liječenja između 1. siječnja 2010. godine i 31. prosinca 2019. godine, te su u tom periodu imale prebivalište u Republici Hrvatskoj. Prema socioekonomskim obilježjima u odnosu na muškarce, žene češće imaju veći stupanj obrazovanja, žive u braku, imaju djecu, stabilnije okruženje i veću emocionalnu podršku kod pristupanja liječenju i ozdravljenju. Usprkos tome žene su u većem postotku nezaposlene i ovise o partneru te se samim time suočavaju s problemima nasilja u obitelji, oduzimanja skrbništva i brigom za svoje i djetetovo dobro. Dobno specifične stope smrtnosti na 1 000 osoba-godina u svim dobnim skupinama bile su niže u žena u odnosu na muškarce. Standardizirane stope smrtnosti na 1 000 osoba-godina bile su više u muškaraca u odnosu na žene, dok su standardizirani omjeri smrtnosti bili viši u odnosu na opće stanovništvo. U žena su najviše stope smrtnosti zabilježene u Panonskoj Hrvatskoj. Među uzrocima smrti nasilne smrti dominiraju među muškarcima i ženama. Među nasilnim smrtima i u muškaraca i žena najviše ...