Hashimotov sindrom

• Main Author: Đulabić, Lorena
• Other Authors: Mojsović Ćuić, Ana
• Format: Bachelor Thesis
• Language: Croatian
• Published: Zdravstveno veleučilište. 2022
• Subjects: štitnjača; Hashimoto sindrom; tireostimulirajući hormon (TSH); tiroksin (T4); trijodtironin (T3); PRIRODNE ZNANOSTI. Biologija. Opća biologija; NATURAL SCIENCES. Biology. General Biology; sami
• Online Access: https://zir.nsk.hr/islandora/object/zvu:6346; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:002337; https://zir.nsk.hr/islandora/object/zvu:6346/datastream/PDF

Štitnjača (lat. glandula thyreoidea) je najveća endokrina žlijezda u ljudskom tijelu. Glavna je funkcija štitnjače sinteza i lučenje hormona, trijodtironina (T3) i tiroksina (T4) koji imaju važnu ulogu u ljudskom tijelu, utječu na cjelokupni metabolizam tijela, reguliraju metabolizam ugljikohidrata, bjelančevina i masti. Lučenje je hormona štitnjače kontrolirano izlučivanjem tireostimulirajućeg hormona (TSH) mehanizmom negativne povratne sprege. Ukoliko štitnjača luči previše hormona, nastupa patološko stanje koje se naziva hipertireoza, a ukoliko luči premalo hormona, hipotireoza. Hashimoto sindrom ili Hashimoto tireoiditis ili kronični autoimuni tireoiditis je autoimuna bolest štitnjače koja je najčešći uzročnik hipotireoze u svijetu. Bolest je prvi opisao japanski liječnik Hakaru Hashimoto, nazvavši ju „Struma limphomatosa“, u čiju je čast, 1931. godine, bolest dobila ime Hashimoto sindrom. Uzrokom nastanka Hashimoto sindroma smatra se kombinacija genetske predispozicije (75%) i okolišnih čimbenika (25%). Bolest nastaje kao posljedica limfocitne infiltracije u tkivo štitnjače. Hashimoto sindrom je autoimuna bolest. Autoimune bolesti su stanja u kojima dolazi do napada vlastitog imunološkog sustava na vlastiti organizam. 90% svih bolesti štitnjače čine autoimune bolesti. Hashimoto sindrom se javlja u do 10% populacije, a njegova prevalencija raste s dobi. Najčešće se javlja kod žena, ali je bolest danas prepoznata i kao jedan od najčešćih poremećaja u djece. Bolest se manifestira umorom, problemima koncentracije i pamćenja, porastom tjelesne mase, oslabljenom kožom, kosom, noktima. Dijagnoza se bolesti postavlja na temelju laboratorijskih pretraga i ultrazvučne dijagnostike. Laboratorijskim se pretragama određuje serumska razina TSH i slobodnog tiroksina (fT4). Sami početak bolesti karakterizira blago povišena koncentracija TSH i normalna, do blago snižena koncentracija fT4. Temelj ultrazvučnih karakteristika su parenhimska infiltracija, fibroplastična proliferacija, kalcifikacija i vaskularna proliferacija. ...