KRVOŽILNI PRISTUPI ZA HEMODIJALIZU I KVALITETA ŽIVOTA PACIJENTA
Hemodijaliza je postupak kojim se odstranjuju štetne tvari nakupljene u organizmu zbog privremenog ili trajnog oštećenja bubrežne funkcije. Kad bolesniku otkažu bubrezi na raspolaganju su mu tri osnovna načina liječenja: transplantacija, peritonejska dijaliza i hemodijaliza. Kod nekih bolesnika tran...
Main Author: | |
---|---|
Other Authors: | |
Format: | Master Thesis |
Language: | Croatian |
Published: |
Zdravstveno veleučilište.
2021
|
Subjects: | |
Online Access: | https://zir.nsk.hr/islandora/object/zvu:5028 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:768616 https://zir.nsk.hr/islandora/object/zvu:5028/datastream/PDF |
Summary: | Hemodijaliza je postupak kojim se odstranjuju štetne tvari nakupljene u organizmu zbog privremenog ili trajnog oštećenja bubrežne funkcije. Kad bolesniku otkažu bubrezi na raspolaganju su mu tri osnovna načina liječenja: transplantacija, peritonejska dijaliza i hemodijaliza. Kod nekih bolesnika transplantacija bubrega nije moguća zbog kontraindikacija koje mogu biti apsolutne i relativne. Apsolutne kontraindikacije za transplantaciju bubrega su aktivna infekcija, maligna bolest i trudnoća. Relativne kontraindikacije su dob iznad 65 godina, slabiji funkcijski i nutritivni status (izrazita pretilost), HIV infekcija, multiorgansko zatajenje, bolesti ovisnosti i velika vjerojatnost neprihvaćanja transplantata. Peritonejska dijaliza također nije moguća kod svih bolesnika zbog peritonitisa, upale prednje trbušne stjenke, a učinkovitost peritonejske dijalize je niska ako je volumen trbuha smanjen zbog tumora ili velikih policističnih bubrega. Prema tome nekim bolesnicima jedini izbor liječenja ostaje kronična hemodijaliza, a neki se sami radije odluče za kronični program liječenja dijalizom. Kronični program hemodijalize se provodi tri puta tjedno u trajanju od četiri sata, a kod komplikacija postupak hemodijalize može trajati i do šest sati. Kako bi se smanjio broj komplikacija bolesniku je potrebno osigurati adekvatan krvožilni pristup. Mogući krvožilni pristupi su: arteriovenska fistula (AVF), arteriovenski graft (AVG) i trajni ili privremeni centralni venski katater (CVK). Arteriovenska fistula predstavlja prvi izbor u kreiranju krvožilnog pristupa za hemodijalizu zbog najdužeg trajanja krvožilnog pristupa, male učestalosti komplikacija tijekom tretmana dijalize, nižeg morbiditeta i mortaliteta bolesnika liječenih dijalizom, manji broj hospitalizacija, a samim time osigurava se bolja kvaliteta života bolesnika. Arteriovenski graft predstavlja krvožilni pristup izbora u bolesnika kod kojih nije moguće kreirati arteriovensku fistulu. AVG u Hrvatskoj je u slaboj primjeni zbog nedostatka specijalista za kreiranje ... |
---|