Utjecaj tjelesne aktivnosti i prehrane na psihičko zdravlje

• Main Author: Marinčić, Iva
• Other Authors: Babić, Janko
• Format: Bachelor Thesis
• Language: Croatian
• Published: Zdravstveno veleučilište. 2018
• Subjects: tjelesna aktivnost; prehrana; zdravlje; DRUŠTVENE ZNANOSTI. Psihologija. Klinička i zdravstvena psihologija; SOCIAL SCIENCES. Psychology. Clinical and Health Psychology; sami
• Online Access: https://zir.nsk.hr/islandora/object/zvu:2299; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:453413; https://zir.nsk.hr/islandora/object/zvu:2299/datastream/PDF

Nedovoljna tjelesna aktivnost ili potpuni njen izostanak, te loša i neuravnotežena prehrana uzrokuju niz fizičkih, ali i psihičkih bolesti, kao i poremećaje u razvoju djece i mladih. Tjelesna aktivnost i zdrava, uravnotežena prehrana osim prevencije, mogu pomoći i u liječenju. Čak štoviše, u nekim slučajevim za izlječenje je samo to i dovoljno. Naravno, to ovisi o stadiju u kojem počinjemo mijenjati svoje loše životne navike. Za razumijevanje važnosti tjelesne aktivnosti i zdrave prehrane potrebno je znati na koje metaboličke procese tjelesna aktivnost i prehrana utječe, te kako ti metabolički procesi utječu na naše psihičko i fizičko zdravlje. Tjelesna aktivnost potiče proizvodnju i metabolizam hormona i transmitera, povisuje tjelesnu temperaturu, dok pravilna prehrana omogućuje našim organima, mišićima, kostima i zglobovima izvođenje vježbi i izdržavanje napora. Povišena tjelesna temperatura uzrokovana tjelesnom aktivnošću ubrzava cirkulaciju, opskrbljuje mišiće krvlju, te stimulira rad srca i pluća. Sekundarno i naš mozak, kao i drugi organi dobivaju veću dozu „hrane“ i kisika. Posljedično tome, povećana proizvodnja hormona i neurotransmitera dovodi do osjećaja ugode i zadovoljstva. Pri tom je osobito važno posvetiti pozornost prehrani. Svi makronutrijenti i mikronutrijenti imaju svoju ulogu u funkcioniranje organizma. Oni su „gorivo“ bez kojeg naše tijelo ne funkcionira. Izbalansiran omjer makronutrijenata i mikronutrijenata jamac je dobrog raspoloženja, pozitivnih osjećaja i snage. Pretjerani kao i nedostatni unos hrane poremetit će biokemijsku ravnotežu organizma, što će rezultirati narušenim zdravljem i subjektivnim osjećajem nezadovoljstva koji može prerasti u psihički poremećaj. Najopasnije je dovesti se u stanje narušenog psihičkog zdravlja, jer tada često nismo u stanju sami sebi pomoći. Metabolizam transmitera i hormona je ključ očuvanja psihičkog zdravlja, a samo tada smo u stanju brinuti i za fizičko zdravlje. Poseban naglasak na tjelesnu aktivnost i pravilnu prehranu dužni smo staviti kod odgoja i ...