FOLKLOR KAO SIMBOL IDENTITETA

• Main Author: Smetko, Kristina
• Other Authors: Milas, Dorotea
• Format: Bachelor Thesis
• Language: Croatian
• Published: Poslovno veleučilište Zagreb. 2019
• Subjects: folklor; hrvatska kultura; identitet; tradicija; folklore; Croatian culture; identity; tradition; DRUŠTVENE ZNANOSTI. Informacijske i komunikacijske znanosti. Komunikologija; SOCIAL SCIENCES. Information and Communication Sciences. Communicology; sami
• Online Access: https://zir.nsk.hr/islandora/object/vpsz:433; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:180:209289; https://zir.nsk.hr/islandora/object/vpsz:433/datastream/PDF

Identitet je ono što nas čini drugačijima od drugih i zaslugom oblikovanja identiteta naše zemlje mi sami uvodimo naš najvrjedniji folklor raspoloženja. Narodni običaji, pjesme, plesovi, kostimi i naslijeđeni instrumenti naši su preci i trebali bi ih njegovati. Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) je organizacija posvećena njihovom očuvanju i razvoju. U radu je prikazan utjecaj folklora kao simbola otkrivanja i njegovanja identiteta i suvremenog promicatelja narodne kulture. Rad je podijeljen u dva dijela. U prvom dijelu će se definirati pojmovi folklora, folklora i etnologije, zatim analizirati tradicionalne plesove, tradicionalne pjesme i instrumente te narodne nošnje. Naime, u folkloru se Hrvatska može podijeliti na četiri etnografske zone: alpsko, panonsko, jadransko i dinarsko. Slijedeći najvažnije elemente, upoznat ćemo Hrvatsku i njezine običaje. U novije vrijeme folklor živi uglavnom u kazalištima i dvoranama, dok je u prošlosti folklor živio svakodnevno. O tome svjedoči i jedan od najuglednijih hrvatskih glazbenika, dirigenata, skladatelja i glazbenih pedagoga, Božo Potočnik, koji je svojim radom uvelike utjecao na vrednovanje narodne glazbe u hrvatskoj kulturi. Veliku ulogu u krojenju identiteta, ali i društvenog statusa pojedinca ima i narodna nošnja. Prema boji, nakitu ili pokrivalima za glavu možemo pronaći važne informacije za osobu, na primjer; odakle potječe, koji ima društveni status u zajednici i je li oženjen/oženjen i slično. U drugom dijelu rada donosi se intervju s čuvaricom narodne kulture u Njemačkoj Tanjom Maleš Krznar koja će nam dočarati život u tuđini, značaj folklora za iseljenike te dati odgovor na pitanje budućnosti prenošenja običaja na mlađe generacije. Dotaknut ćemo se i tradicijskih elemenata poput surke i trobojnice koji su se koristili kao znakovi identifikacije. Istaknut ćemo važnost Smotri kao manifestacija koje ujedinjuju Hrvate u domovini i izvan nje te važnost medija u promicanju i populariziranju folklora u vrijeme ubrzane ...