Odnos socijalne i emocionalne usamljenosti te preferirane samoće s doživljajem smisla života

• Main Author: Čurlin, Marina
• Other Authors: Tucak Junaković, Ivana
• Format: Bachelor Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Zadru. Odjel za psihologiju. 2018
• Subjects: socijalna i emocionalna usamljenost; preferirana samoća; doživljaj smisla života; social and emotional loneliness; preference for solitude; purpose in life; DRUŠTVENE ZNANOSTI. Psihologija. Razvojna psihologija; SOCIAL SCIENCES. Psychology. Developmental Psychology; sami
• Online Access: https://zir.nsk.hr/islandora/object/unizd:2611; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:182886; https://zir.nsk.hr/islandora/object/unizd:2611/datastream/PDF

Usamljenost je neugodno, averzivno i bolno iskustvo koje se javlja kada je mreža socijalnih odnosa pojedinca deficitarna, ili u svojoj kvaliteti, ili kvantiteti. Istraživanja pokazuju kako je usamljenost važan indikator subjektivne te psihološke dobrobiti, u koju spada i doživljaj smisla života. S druge strane, postoji samoća kao stanje ili situacija kada smo sami. Osobe koje imaju visoku preferenciju za samoću svojevoljno odabiru biti same te često percipiraju vrijeme provedeno u samoći kao pozitivno iskustvo. Stoga, za razliku od usamljenosti, takva preferirana samoća ne bi trebala biti negativno povezana s indikatorima dobrobiti. S obzirom na navedeno, cilj ovog istraživanja je bio, na prigodnom uzorku studenata, ispitati povezanost između emocionalne i socijalne usamljenosti te preferirane samoće s jedne i doživljaja smisla života s druge strane te utvrditi razlike s obzirom na spol, godinu studija (brucoši u odnosu na studente viših godina) te status ljubavne veze. U istraživanju je sudjelovalo 160 studentica i studenata Sveučilišta u Zadru različitih studijskih usmjerenja pri čemu su rezultati prikupljeni primjenom upitnika tipa papir-olovka. Upitnik se sastojao od sljedećih skala: Skala socijalne i emocionalne usamljenosti, Adaptirana skala preferirane samoće i Skala smisla života. U ovom istraživanju utvrđena je veća socijalna usamljenost i usamljenost u ljubavi kod mladića u odnosu na djevojke, ali nisu utvrđene spolne razlike u usamljenosti u obitelji, doživljaju smisla života te preferiranoj samoći. Također, studenti koji su u ljubavnoj vezi doživljavaju manju usamljenost u ljubavi, veći doživljaj smisla života i manje preferiraju samoću u odnosu na studente koji nisu u vezi. Nisu utvrđene razlike u socijalnoj usamljenosti i usamljenosti u obitelji s obzirom na status romantične veze. Nadalje, brucoši su usamljeniji u ljubavi i manje preferiraju samoću u odnosu na starije studente, ali nije utvrđena razlika u socijalnoj usamljenosti, usamljenosti u obitelji i doživljaju smisla života između brucoša i ...