Gospodarski razvoj Varaždina u XV. stoljeću

• Main Author: Srnec, Karla
• Other Authors: Jurković, Ivan
• Format: Master Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Filozofski fakultet. 2019
• Subjects: trgovina; obrt; vinogradarstvo; porezi; povelje; novĉani sustav; trade; handicraft; viticulture; taxes; Charters; monetary system; HUMANISTIČKE ZNANOSTI. Povijest. Hrvatska i svjetska srednjovjekovna povijest; HUMANISTIC SCIENCES. History. Medieval Croatian and World History; Bele; Sela; sami
• Online Access: https://zir.nsk.hr/islandora/object/unipu:4174; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:734668; https://zir.nsk.hr/islandora/object/unipu:4174/datastream/PDF

Srednjovjekovni gradovi nastajali su uz prometnice i plovne rijeke. Varaždinska varoš je svoje predgrađe počela formirati u blizini utvrde. Razvoj Varaždina je najbolje pratiti od vladavine Bele III. (1181.). Varaždin je bio sjedište arhiđakonata, te je župna crkva privlačila ljude iz obližnjih sela. Iz povelje Andrije II. saznaje se o opisu prvih stanovnika grada. Oni su se bavili trgovinom, obrtom i poljoprivrednom djelatnošću. Andrija II. je smrću svog brata sjeda na prijestolje, te kao novi vladar uzdiže Varaždin u slobodan i kraljevski grad. Građani su imali izbora da sami biraju suca. Već odlukom koju je donio kralj Žigmund i potvrđujući povelju, dao im je na biranje kada žele da se održavaju sajmovi. Kako je bio slobodan kraljevski grad te oslobođen plaćanja određenih poreza to je išlo u korist trgovcima i obrtnicima u gradu i okolici. Za razvoj trgovine bio je potreban povoljan prometni položaj. Uz trgovinu vezali su se i sajmovi. Na sajmovima se okupljalo stanovništvo ne samo iz grada, nego i okolnih sela. Bili su mjesta koja su stanovništvo opskrbljivali namirnicama. Trgovačke putnike su sajmovi privlačili jer su bili u mogućnosti tamo prodati robu poput začina ili kože, koji su imali na vrijednosti. Osim trgovine, obrt je također bio bitan dio gospodarskih aktivnosti Varaždina u XV. stoljeću. Poveljom Andrije II. grad je bio oslobođen plaćanja trgovački poreza. Udruživanjem u bratovštine, obrtnici su čuvali vrijednosti svog zanata. Sredinom XV. stoljeća u Varaždinu postoje tri bratovštine; Svetog Nikole, Tijela Kristova te Blažene Djevice Marije. Najduže se održala bratovština koju su osnovali mesari. Osim trgovine i obrta, važno mjesto je zauzelo i vinogradarstvo kao poljoprivredna djelatnost Varaždina. Koliko su bili važni govori činjenica da se spominju u povelji Andrije II., pa nakon toga u povelji kod Sigismunda. Već pri kraju XII. stoljeća počelo se s kovanjem novca. Utjecaj dolazi iz Njemačke, Austro-Ugarske, Venecije te Bizanta. Banovi i hercezi hrvatske počeli su prvo kovati hrvatske ...