Gdje smo? Tko smo? Kamo idemo? - umjetnost 20. stoljeća

• Main Author: Oršolić, Marina
• Other Authors: Žižović, Breza
• Format: Bachelor Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti. 2015
• Subjects: HUMANISTIČKE ZNANOSTI. Povijest umjetnosti. Povijest i teorija likovnih umjetnosti; arhitekture; urbanizma i vizualnih komunikacija; HUMANISTIC SCIENCES. History of Art. History and Theory of the Fine Arts; Architecture; Urbanism and Visual Communications; umjetnost; 20. stoljeće; postimpresionizam; Paul Gauguin; likovna aktivnost; dječji vrtić; Rata; sami
• Online Access: https://zir.nsk.hr/islandora/object/unipu:404; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:579384; https://zir.nsk.hr/islandora/object/unipu:404/datastream/PDF

Umjetnost 20. stoljeća je prolazila kroz različita previranja i događanja prije nego što je konačno definirana. Na nju je utjecalo sve ono što se događalo stoljećima prije, što je stvaralo povijest i mijenjalo čovjeka. Uzmemo li u obzir okolnosti pod kojima je nastala i događaje koji su je probudili, možemo vidjeti da je nastala od krhkoga čovjeka koji je preživio mnoge ratove, razaranja i uništavanja. Zbog toga je umjetnost 20. stoljeća drugačija nego bilo koja umjetnost prije. U ranijim razdobljima, jedna epoha bila bi obilježena jednim stilom, ali 20. stoljeće je donijelo čitav niz stilskih pravaca koji su se izmjenjivali tako silovito da se čovjek nije uspio niti naviknuti na svaki od njih, jer bi njihovo trajanje već bilo prekinuto. Umjetnički pravci su nastajali na različite načine, ali uvijek iz istog razloga: promijeniti svijest čovjeka, promijeniti i zaboraviti prošlost, okrenuti se budućnosti. Prvi niz pravaca ogledao se u: fovizmu, ekspresionizmu, kubizmu, futurizmu, apstrakciji, orfizmu, rejonizmu, metafizičkom slikarstvu, suprematizmu, dadaizmu, neoplasticizmu i još jednom čitavom nizu tzv. IZAMA. To su oblici koji su nastali neposredno prije ili za vrijeme Prvog svjetskog rata, a ono što će se događati nakon velikih ratova, bit će jedna potpuno nova stvarnost čovjeka i druga dimenzija društva. Kada je čovjek preživio ratna razaranja, bio je duhom znatno osiromašen. Stalno se iznova propitivao o svojem životu, svakodnevno strahujući za svoju egzistenciju. Pitanja o bitku počeli su postavljati i sami umjetnici, kako sebi, tako i publici. Jedno od takvih djela jest Gauguinova slika „Tko smo? Odakle dolazimo? Kamo idemo?“, čija se veličina i vrijednost očituje upravo u tim pitanjima. Njegova slika je sažetak svih povijesnih događanja koja su pratila čovjeka i ono što je ostalo od njegove svijesti. Ona ima trajnu vrijednost jer će čovjek uvijek biti taj koji će se pitati i željeti saznati kako i odakle je nastao, tko je on kao čovjek, koja je njegova uloga i kolika je njegova veličina. Čovjek će se ...