Glogovac - od rudarskog industrijskog kompleksa do suvremenih projekata oživljavanja kulture

• Main Author: Horvat, Sanja
• Other Authors: Matošević, Andrea
• Format: Master Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Odjel za interdisciplinarne, talijanske i kulturološke studije. 2017
• Subjects: Glogovac; rudarstvo; lokalno stanovništvo; mining; loval population; HUMANISTIČKE ZNANOSTI. Etnologija i antropologija. Etnologija; HUMANISTIC SCIENCES. Ethnology and Anthropology. Ethnology; Dane; Malo; sami
• Online Access: https://zir.nsk.hr/islandora/object/unipu:1784; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:849868; https://zir.nsk.hr/islandora/object/unipu:1784/datastream/PDF

Glogovac – malo mjesto pored Koprivnice nekad je živjelo kao mali grad, zahvaljujući svojim prirodnim bogatstvima i eksploataciji ugljena koja datira još iz 1869. godine. Nakon „zlatnog doba“ rudarstva, 1960-ih godina, dolazi do problema u distribuciji ugljena, prvenstveno zbog prijelaza na korištenje drugih izvora energije. Proizvodnja se postupno smanjivala, a poslovanje postajalo nerentabilno, stoga je 1972. godine došlo do prestanka rada poduzeća. Bez obzira na težak rad i nezavidne uvjete, ljudi koji su izgradili mjesto – rudari, bili su i glavni pokretači zabave. Rudnik je bio, kako kažu, „žila kucavica“. Mnogo nacija susrelo se upravo tamo iz istog razloga: (budući) rudari došli su „trbuhom za kruhom“, sami ili s obiteljima. U Glogovcu je, osim posla, bilo mnogo zabavnih sadržaja, što je doprinijelo bogatom društvenom životu i tome da Glogovac postane centar zbivanja. No, danas se na spomen rudnika osjeća samo nostalgija i sjećanje na bolje dane, kao i na ljepše mjesto. Naime, u selu su ostale ruševine, a u rudarske se zgrade ne ulaže i sve zajedno je zapušteno. Samo izvor pitke vode i dalje privlači mještane, ali i stanovnike okolice. Iako ponosni na rudare i rudarsku prošlost, dio stanovnika danas je posramljen zbog izgleda mjesta, upravo zbog zapuštenih zgrada i neuređenog okoliša. Ovaj se rad bavi prvenstveno mišljenjem lokalnog stanovništva o mjestu i rudarskoj baštini te njihovim idejama - što učiniti s time i što bi oni voljeli imati u mjestu. Također, jedno od bitnih pitanja je i muzealizacija, odnosno zašto ne postoji muzej rudarstva niti ništa slično. Iako velik problem u realizaciji bilo kakvog projekta predstavljaju neriješeni imovinsko-pravni odnosi, u radu su spomenuti primjeri dobre prakse, kao i mogućnosti koje se nude. Tim se pitanjima bavi drugi dio rada, dok je u prvom dijelu kratko prikazana povijest rudnika i položaj rudara u određenim razdobljima, kao i životni ciklus samog mjesta – Glogovca. Glogovac – a little place near Koprivnica has lived like a small town by virtue of his ...