Utjecaj medija na govor mržnje na društvenim mrežama
Sloboda govora jedno je od temeljnih ljudskih prava. To potvrđuju i Ujedinjeni narodi koji su u svojoj Univerzalnoj Deklaraciji ljudskih prava iz 1948. godine naveli da „svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja“. John Stuart Mill bio je jedan od prvih ljudi koji je u svojem djelu „O Slobo...
Main Author: | |
---|---|
Other Authors: | |
Format: | Bachelor Thesis |
Language: | Croatian |
Published: |
Sveučilište Sjever. Sveučilišni centar Koprivnica. Odjel za komunikologiju, medije i novinarstvo.
2022
|
Subjects: | |
Online Access: | https://zir.nsk.hr/islandora/object/unin:5241 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:040510 https://zir.nsk.hr/islandora/object/unin:5241/datastream/PDF |
id |
ftnulzagrebzir:oai:zir.nsk.hr:unin_5241 |
---|---|
record_format |
openpolar |
spelling |
ftnulzagrebzir:oai:zir.nsk.hr:unin_5241 2023-08-27T04:11:49+02:00 Utjecaj medija na govor mržnje na društvenim mrežama Glavač, Antonio Vojković, Goran 2022-09-26 application/pdf https://zir.nsk.hr/islandora/object/unin:5241 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:040510 https://zir.nsk.hr/islandora/object/unin:5241/datastream/PDF hrv hrv Sveučilište Sjever. Sveučilišni centar Koprivnica. Odjel za komunikologiju, medije i novinarstvo. University North. University centre Koprivnica. Department of Journalism. https://zir.nsk.hr/islandora/object/unin:5241 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:040510 https://zir.nsk.hr/islandora/object/unin:5241/datastream/PDF http://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/ info:eu-repo/semantics/openAccess sloboda govora mediji govor mržnje društvene mreže DRUŠTVENE ZNANOSTI. Informacijske i komunikacijske znanosti SOCIAL SCIENCES. Information and Communication Sciences info:eu-repo/semantics/bachelorThesis text 2022 ftnulzagrebzir 2023-08-03T17:24:57Z Sloboda govora jedno je od temeljnih ljudskih prava. To potvrđuju i Ujedinjeni narodi koji su u svojoj Univerzalnoj Deklaraciji ljudskih prava iz 1948. godine naveli da „svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja“. John Stuart Mill bio je jedan od prvih ljudi koji je u svojem djelu „O Slobodi“ pokušao objasniti kako bi sloboda govora trebala biti ograničena samo kada se njome šteti drugima, to jest, narušavaju se njihova sloboda. Ne postoji općepriznata definicija govora mržnje. Pod tim pojmom se općenito misli na verbalno uznemiravanje manjina. „Sve vrste govora kojima se širi, potiče ili opravdava nacionalna i rasna netrpeljivost, ksenofobija, antisemitizam, vjerski i drugi oblici mržnje temeljeni na nesnošljivosti“ (Malović, Ricchiardi, Vilović, 2007.). Smatra se kako je govor mržnje ušao u hrvatski jezik devedesetih godina prošlog stoljeća. Dotada je ta sintagma bila praktički nepostojeća u hrvatskom jezik. Mediji su tada, sami i uz pomoć političara, oblikovali i učvrstili posve novu retoriku koja je djelotvornije pogađala metu od bilo kojeg oružja. Masovni su mediji od svojih samih početaka postali sudionik ali i kreator društvenih procesa. Oni su platforma za daljnju demokratsku raspravu, omogućuju slobodu izražavanja te iznošenje različitih svjetonazora u javnom diskursu. Shodno tome, utječu na razvoj društva i unapređivanje javne i političke komunikacije. Početkom Domovinskog rata započelo je i prvo razdoblje govora mržnje u Hrvatskoj. Mediji tada govorom mržnje „napadaju“ pripadnike srpske nacionalne manjine. Najdrastičniji u svojim „napadima“ su bili niskonakladni tjednici poput Tomislava, Naroda i Hrvatskog slova. „Društvene mreže pripadaju platformi na kojoj se okuplja sve veći broj korisnika, pa je „Facebook“ postao mjesto promicanja najžešćih izričaja mržnje“ (Vilović, 2011.). Bachelor Thesis sami Croatian Digital Theses Repository (National and University Library in Zagreb) Rata ENVELOPE(19.216,19.216,69.928,69.928) |
institution |
Open Polar |
collection |
Croatian Digital Theses Repository (National and University Library in Zagreb) |
op_collection_id |
ftnulzagrebzir |
language |
Croatian |
topic |
sloboda govora mediji govor mržnje društvene mreže DRUŠTVENE ZNANOSTI. Informacijske i komunikacijske znanosti SOCIAL SCIENCES. Information and Communication Sciences |
spellingShingle |
sloboda govora mediji govor mržnje društvene mreže DRUŠTVENE ZNANOSTI. Informacijske i komunikacijske znanosti SOCIAL SCIENCES. Information and Communication Sciences Glavač, Antonio Utjecaj medija na govor mržnje na društvenim mrežama |
topic_facet |
sloboda govora mediji govor mržnje društvene mreže DRUŠTVENE ZNANOSTI. Informacijske i komunikacijske znanosti SOCIAL SCIENCES. Information and Communication Sciences |
description |
Sloboda govora jedno je od temeljnih ljudskih prava. To potvrđuju i Ujedinjeni narodi koji su u svojoj Univerzalnoj Deklaraciji ljudskih prava iz 1948. godine naveli da „svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja“. John Stuart Mill bio je jedan od prvih ljudi koji je u svojem djelu „O Slobodi“ pokušao objasniti kako bi sloboda govora trebala biti ograničena samo kada se njome šteti drugima, to jest, narušavaju se njihova sloboda. Ne postoji općepriznata definicija govora mržnje. Pod tim pojmom se općenito misli na verbalno uznemiravanje manjina. „Sve vrste govora kojima se širi, potiče ili opravdava nacionalna i rasna netrpeljivost, ksenofobija, antisemitizam, vjerski i drugi oblici mržnje temeljeni na nesnošljivosti“ (Malović, Ricchiardi, Vilović, 2007.). Smatra se kako je govor mržnje ušao u hrvatski jezik devedesetih godina prošlog stoljeća. Dotada je ta sintagma bila praktički nepostojeća u hrvatskom jezik. Mediji su tada, sami i uz pomoć političara, oblikovali i učvrstili posve novu retoriku koja je djelotvornije pogađala metu od bilo kojeg oružja. Masovni su mediji od svojih samih početaka postali sudionik ali i kreator društvenih procesa. Oni su platforma za daljnju demokratsku raspravu, omogućuju slobodu izražavanja te iznošenje različitih svjetonazora u javnom diskursu. Shodno tome, utječu na razvoj društva i unapređivanje javne i političke komunikacije. Početkom Domovinskog rata započelo je i prvo razdoblje govora mržnje u Hrvatskoj. Mediji tada govorom mržnje „napadaju“ pripadnike srpske nacionalne manjine. Najdrastičniji u svojim „napadima“ su bili niskonakladni tjednici poput Tomislava, Naroda i Hrvatskog slova. „Društvene mreže pripadaju platformi na kojoj se okuplja sve veći broj korisnika, pa je „Facebook“ postao mjesto promicanja najžešćih izričaja mržnje“ (Vilović, 2011.). |
author2 |
Vojković, Goran |
format |
Bachelor Thesis |
author |
Glavač, Antonio |
author_facet |
Glavač, Antonio |
author_sort |
Glavač, Antonio |
title |
Utjecaj medija na govor mržnje na društvenim mrežama |
title_short |
Utjecaj medija na govor mržnje na društvenim mrežama |
title_full |
Utjecaj medija na govor mržnje na društvenim mrežama |
title_fullStr |
Utjecaj medija na govor mržnje na društvenim mrežama |
title_full_unstemmed |
Utjecaj medija na govor mržnje na društvenim mrežama |
title_sort |
utjecaj medija na govor mržnje na društvenim mrežama |
publisher |
Sveučilište Sjever. Sveučilišni centar Koprivnica. Odjel za komunikologiju, medije i novinarstvo. |
publishDate |
2022 |
url |
https://zir.nsk.hr/islandora/object/unin:5241 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:040510 https://zir.nsk.hr/islandora/object/unin:5241/datastream/PDF |
long_lat |
ENVELOPE(19.216,19.216,69.928,69.928) |
geographic |
Rata |
geographic_facet |
Rata |
genre |
sami |
genre_facet |
sami |
op_relation |
https://zir.nsk.hr/islandora/object/unin:5241 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:040510 https://zir.nsk.hr/islandora/object/unin:5241/datastream/PDF |
op_rights |
http://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/ info:eu-repo/semantics/openAccess |
_version_ |
1775355083043635200 |