Kvaliteta života bolesnika na hemodijalizi
Uvod: Hemodijaliza je jedna od tri terapijske metode za zamjenu bubreţne funkcije i ustvari metoda odstranjivanja otpadnih produkata kao što su kalij i urea, kreatinina, kao i vode iz krvi u slučaju zatajenja bubrega. Preostale dvije metode su transplantacija bubrega i peritonejska dijaliza. Od nave...
Main Author: | |
---|---|
Other Authors: | |
Format: | Master Thesis |
Language: | Croatian |
Published: |
Hrvatsko katoličko sveučilište. Odjel za sestrinstvo.
2021
|
Subjects: | |
Online Access: | https://zir.nsk.hr/islandora/object/unicath:520 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:224:561778 https://zir.nsk.hr/islandora/object/unicath:520/datastream/PDF |
Summary: | Uvod: Hemodijaliza je jedna od tri terapijske metode za zamjenu bubreţne funkcije i ustvari metoda odstranjivanja otpadnih produkata kao što su kalij i urea, kreatinina, kao i vode iz krvi u slučaju zatajenja bubrega. Preostale dvije metode su transplantacija bubrega i peritonejska dijaliza. Od navedenih, hemodijaliza je najčešći oblik liječenja bolesnika s terminalnim zatajenjem bubrega. Bolesnici se uglavnom dijaliziraju tri puta tjedno, dok postupak prosječno traje četiri sata. Ciljevi: Cilj je utvrditi utječe li hemodijaliza na kvalitetu ţivota bolesnika te postoje li razlike u osobnoj procjeni kvalitete ţivota bolesnika na hemodijalizi s obzirom na dob, spol, duţinu godina dijaliziranja i pristupu dijalizi. Metode: Istraţivanje je provedeno među 95 bolesnika u Kliničkoj bolnici Merkur na Odjelu nefrologije, Transplantacijskoj ambulanti i Odjelu za nadomjesno bubreţno liječenje. Korišten je anonimni upitnik, izrađen u svrhu ovog istraţivanja. Prije istraţivanja dobiveno je odobrenje Etičkog povjerenstva KB Merkur. Podaci su analizirani statističkim metodama. Rezultati: Rezultati istraţivanja pokazuju da bolesnici liječeni hemodijalizom imaju podršku okoline (obitelji i prijatelja), paze na prehranu i nastoje se hraniti zdravo, zadovoljni su pruţenim uslugama u bolnici i smatraju da bi im transplantacija bubrega uvelike poboljšala kvalitetu ţivota. Analiza dobivenih podataka pokazuje razliku između skupina. Mlađi smatraju da ne uţivaju u ţivotu kao ostali ljudi, kateter/fistula utječu na njihov izgled dok stariji imaju drugih poteškoća kao što su sam odlazak na hemodijalizu i problem im je paziti na unos tekućina. Ţene češće uzimaju terapiju protiv bolova i smatraju da im kronične bolesti još više oteţavaju ţivot. Bolesnici koji se duţe godina dijaliziraju smatraju da ne mogu ţivjeti sami i da piju previše lijekova. Zaključak: Dobivenim rezultatima se povećava svijest o vrlo vaţnom segmentu skrbi za dijalizirane bolesnike, jer je njihova kvaliteta ţivota mjera ishoda liječenja. Introduction: Hemodialysis is ... |
---|