Izazovi višejezičnog razvoja iz perspektive višejezičnih govornika

• Main Author: Mayer, Antonia
• Other Authors: Vignjević, Jelena
• Format: Master Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Zagrebu. Učiteljski fakultet. 2020
• Subjects: HUMANISTIČKE ZNANOSTI. Filologija. Opće jezikoslovlje (lingvistika); HUMANISTIC SCIENCES. Philology. General Linguistics; višejezičnost; višekulturnost; izazovi višejezičnog razvoja; slika o sebi; multilingualism; multiculturalism; chalenges of multilingual development; selfimage; DRUŠTVENE ZNANOSTI. Psihologija. Razvojna psihologija; SOCIAL SCIENCES. Psychology. Developmental Psychology; sami
• Online Access: https://zir.nsk.hr/islandora/object/ufzg:2379; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:147:514569; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/ufzg:2379; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/ufzg:2379/datastream/PDF

Višejezičnost je složena i dinamična pojava koja zadnjih sto godina uvijek iznova budi zanimanje lingvista, psiholingvista, sociolingvista i neurolingvista. Tako se brojnim istraživanjima nastojao utvrditi utjecaj višejezičnosti na jezični, kognitivni i, u novije vrijeme, socio-emocionalni razvoj djeteta. Suvremeni se znanstvenici slažu da je višejezičnost velika prednost u životu, no u istraživanjima često zapostavljaju jedan bitan aspekt: kako sami govornici doživljavaju svoju višejezičnost? Stoga je temeljni cilj ovoga diplomskog rada ispitati učinke višejezičnog razvoja iz perspektive višejezičnih govornika. Provedeno je istraživanje kojim se nastojalo otkriti što višejezični govornici doživljavaju kao prednost, s kojim su se izazovima susretali tijekom odrastanja, je li okolina imala razumijevanje za te specifične izazove i kako je višejezični razvoj utjecao na govornikovu sliku o sebi. Kvalitativno istraživanje provedeno je pomoću polustrukturiranog intervjua u kojem je sudjelovalo dvadeset višejezičnih osoba u dobi od dvadeset do trideset godina. Dvanaestero ispitanika istodobno je usvojilo jezike, dok je osmero ispitanika slijedno višejezično, odnosno drugi su jezik usvojili između četvrte i osme godine života. Zajedničko je svim ispitanicima da je jedan od njihovih jezika hrvatski i da su većinu svog školovanja proveli u Hrvatskoj. Provedenim istraživanjem dobiven je uvid u različita iskustva koja su ispitanici imali s višejezičnim odrastanjem. Rezultati istraživanja pokazali su brojne prednosti koje ispitanici imaju zbog višejezičnosti, ali i određene nedostatke kojima se u literaturi uglavnom ne pridaje puno pozornosti. Osim toga, pokazalo se da doživljavanje vlastite višejezičnosti ovisi o uvjetima koji su doveli do usvajanja drugog jezika, razini jezičnih sposobnosti, osobnosti i, što je najvažnije, stavovima okoline. Naime, izgleda da su razumijevanje i potpora okoline zaštitni faktor od mogućih posljedica komunikacijskih prepreka, kao što su problemi sa socijalizacijom, nisko samopouzdanje te ...