POPUSTI NA VJERNOST U PRAVU TRŽIŠNOG NATJECANJA EU-A

Zlouporaba vladajućeg položaju u pravu tržišnog natjecanja EU-a određena je čl. 102. Ugovora o funkcioniranju EU. Iako sami članak 102. ne definira vladajući položaj, on taksativno navodi koja će se ponašanja poduzetnika u vladajućem položaju smatrati zlouporabom. Tako se kao vrsta zlouporabe vladaj...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Korlat, Katarina
Other Authors: Butorac Malnar, Vlatka
Format: Master Thesis
Language:Croatian
Published: Sveučilište u Rijeci. Pravni fakultet. Zavod za europsko i usporedno pravo. Katedra za međunarodno i europsko privatno pravo. 2016
Subjects:
Online Access:https://zir.nsk.hr/islandora/object/pravri:166
https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:118:261641
https://www.unirepository.svkri.uniri.hr/islandora/object/pravri:166
https://www.unirepository.svkri.uniri.hr/islandora/object/pravri:166/datastream/PDF
Description
Summary:Zlouporaba vladajućeg položaju u pravu tržišnog natjecanja EU-a određena je čl. 102. Ugovora o funkcioniranju EU. Iako sami članak 102. ne definira vladajući položaj, on taksativno navodi koja će se ponašanja poduzetnika u vladajućem položaju smatrati zlouporabom. Tako se kao vrsta zlouporabe vladajućeg položaja najčešće pojavljuje diskriminacija u cijenama. Popusti na vjernost u pravu tržišnog natjecanja EU-a su najznačajnija metoda diskriminacije u cijenama kojom se poduzetnici u vladajućem položaju koriste u svojoj poslovnoj praksi, a s ciljem ostvarivanja većeg profita na tržištu. Negativni utjecaji popusta na vjernost mogu se promatrati iz dvije perspektive, kao povrede primarnog i sekundarnog tržišta. Prve se odnose na isključivanje konkurencije s tržišta, dok se druge odnose na primjenu nejednakih uvjeta prema kupcima. Prilikom odlučivanja o povredi tržišne utakmice do koje je došlo zbog primjene popusta na vjernost od strane poduzetnika u vladajućem položaju, Komisija i Sud EU-a imaju oprečna stajališta. Sud EU-a priklanja se tradicionalnom pristupu kod kojeg su popusti na vjernost, koji su označeni kao diskriminatorni, smatrani zabranjenima sami po sebi, dok se Komisija priklanja suvremenijem pristupu koji uvodi 2009. godine Smjernicama o isključujućim postupanjima, a koji se temelji na analizi stvarnog učinka popusta na vjernost na tržištu.