Izborni sustav i metode preračunavanja glasova u mandate s posebnim osvrtom na parlamentarne izbore 2015

• Main Author: Bulić, Davor
• Other Authors: Podolnjak, Robert
• Format: Master Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Zagrebu. Pravni fakultet. Ustavno pravo. 2016
• Subjects: narodni suverenitet; izbori; biračko pravo; izborni sustav; izborne jedinice; metode preračunavanja glasova u mandate; izborni prag; loosmore-handby indeks; DRUŠTVENE ZNANOSTI. Pravo. Ustavno pravo; SOCIAL SCIENCES. Law. Constitutional Law; sami
• Online Access: https://zir.nsk.hr/islandora/object/pravo:621; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:950412; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/pravo:621; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/pravo:621/datastream/PDF

Demokracija je u najjednostavnijoj definiciji vladavina naroda. Uz demokraciju se vežu brojna načela kao što su vladavina prava, dioba vlasti, načelo ustavnosti i zakonitosti, ustavna vladavina i narodni suverenitet. Dva su temeljna načina ostvarivanja narodnog suvereniteta: posredno, tako da narod sam bira predstavnike preko kojih će posredno obnašati vlast, ili neposredno, tako da narod sam neposredno obnaša funkciju vlasti. Izbori su postupak kojim narod na određeno vrijeme povjerava obavljanje političke vlasti predstavničkom tijelu, pa i predsjedniku republike u mnogim suverenim demokratskim državama, koji predstavljaju suverenu volju naroda. Sastavni dio izbornog prava čini izborni sustav, koji se može definirati kao skup društvenih odnosa, reguliranih pravnim pravilima, koji nastaju prilikom izbora predstavničkih tijela i predsjednika republike. Biračko pravo prvi je i osnovni element svakog izbornog sustava, a može se definirati kao temeljno, ustavom zajamčeno političko pravo u modernim demokratskim državama, koje se sastoji od prava državljana da biraju svoje predstavnike (aktivno biračko pravo) i prava da oni sami budu izabrani u predstavnička tijela i na druge javne položaje (pasivno biračko pravo). Najjednostavnija definicija izbornih sustava jest da su to pravom uređeni postupci izbora najviših državnih tijela i dužnosnika. Većinski i razmjerni izborni sustavi su dva idejno suprotstavljena sustava. Naime, većinskim izbornim sustavima je cilj proizvesti stabilnu vladavinu većine, to jest cilj većinskih izbornih sustava je stvaranje stabilne i odgovorne vlade, dok je u razmjernim izbornim sustavima cilj da se u parlamentu vjerno preslikaju društvene snage i političke grupacije koje postoje u narodu. Izborna jedinica je određeno područije unutar državnog teritorija u kojem birači glasuju birajući jednog ili više predstavnika. Metode pretvaranja glasova u mandate dijele se u dvije velike skupine: metode izbornog broja i metode najvećeg broja. Izborni prag ili prohibitivna klauzula predstavlja minimalan ...