Kemija zmijskog ugriza

• Main Author: Mikša, Monika
• Other Authors: Judaš, Nenad
• Format: Bachelor Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Zagrebu. Prirodoslovno-matematički fakultet. Kemijski odsjek. 2019
• Subjects: zmijski otrovi; protuotrovi; PRIRODNE ZNANOSTI. Kemija; NATURAL SCIENCES. Chemistry; Antarktika
• Online Access: https://zir.nsk.hr/islandora/object/pmf:6911; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:600612; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/pmf:6911; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/pmf:6911/datastream/PDF

Procjenjuje se da u svijetu ima više od 3500 vrsta zmija, među kojima je oko 600 otrovnih vrsta. Dok u nekim zemljama uopće nema zmija zbog geografskog položaja ili nepovoljne klime (Novi Zeland, Antarktika, Irska, Island.), u drugima je pojava zmije uobičajena. Južni dio Azije naseljava najveći broj zmijskih vrsta, a posebno treba istaknuti Indiju, gdje je ugriz zmije česti problem. Pod ugriz se obično misli na ugriz zmija otrovnica, jer ugriz neotrovne zmije u pravilu ne uzrokuje toliko ozbiljne posljedice. Otrov zmije je jedan oblik sline, a sastoji se od mnogo komponenti te se prema djelovanju i posljedicama na organizam otrovi mogu podijeliti na citotoksične, neurotoksične i hemotoksične. Citotoksični su štetni za stanice i tkiva, neurotoksični za živčani sustav i procese, a hemotoksični djelovanjem na krvne stanice uzrokuju krvarenja. Iako postoje različiti načini utvrđivanja toksičnosti otrova, ona se najčešće mjeri LD50 testom. Djelovanje otrova poništava se djelovanjem protuotrova. Protuotrov se dobiva tako da se ubrizga manje količine razrijeđenog otrova u životinje, obično ovce, koze ili konje. Zatim se uzme krv životinje i odvajaju se specifična antitijela stvorena tijekom 2 – 3 mjeseca. Antitijela su temelj u daljnjim procesima dobivanja protuotrova. Protuotrov dobiven takvim postupkom se ubrizga u venu osobe koju je ugrizla zmija tako da se može pomiješati s krvlju i početi djelovati, no i tu postoje mnogi problemi.Često se događa da osoba dobije protuotrov namijenjen ugrizu neke druge zmije i zbog toga nije dovoljno učinkovit, npr. protuotrov namijenjen ugrizima otrovnica u Indiji djeluje slabo ili ne djeluje uopće protiv otrova afričkih zmija. Protuotrovi loše kvalitete sadrže premalu koncentraciju antitijela i puno konzervansa koji doprinose njihovom bržem kvarenju, a često su pušteni u uporabu jer su jeftiniji i lakše dostupni. Protuotrovi prave kvalitete su skupi i mnogo ljudi si ih ne može priuštiti. Još jedan problem je pohrana i skladištenje protuotrova. Oni se moraju čuvati na hladnom kako ...