Prioritetni problemi kod bolesnika s akutnim koronarnim sindromom

• Main Author: Bradarić-Šljujo, Tomislav
• Other Authors: Buljubašić, Ante
• Format: Bachelor Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Splitu. Sveučilišni odjel zdravstvenih studija. 2022
• Subjects: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO. Kliničke medicinske znanosti. Sestrinstvo; BIOMEDICINE AND HEALTHCARE. Clinical Medical Sciences. Nursing; akutni koronarni sindrom; ateroskleroza; zdravstvena njega; prioritetni problemi; acute coronary syndrom; aterosclerosis; health care; priority problems; Sav’; Bol; sami
• Online Access: https://zir.nsk.hr/islandora/object/ozs:1285; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:176:408964; https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/ozs:1285; https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/ozs:1285/datastream/PDF

Stil života, okolinski čimbenici i upućenost populacije smatraju se glavnim prediktorima pojavnosti kardiovaskularnih bolesti (KVB). Strukturiranom i temeljitom prevencijom KVB, promocijom stila života koji vodi dobrom zdravlju srca i krvnih pozitivno bi utjecalo na slabiju pojavnost ove bolesti. Prioritetni problemi ovakvih bolesnika se mogu pronaći kroz sve obrasce zdravstvenog funkcioniranja, ali isto tako dosta je sestrinsko – medicinskih problema na koje se može utjecati pravilnom prevencijom. Najčešće sestrinske dijagnoze ovakvih bolesnika su nepridržavanje zdravstvenih preporuka, nesurađivanje, stres, bol i smanjeno podnošenje napora. Najučestaliji sestrinsko – medicinski problemi su kardiogeni šok, hipokalijemija, duboka venska tromboza (DVT), anemije te srčane aritmije. Potrebno je adekvatno planiranje plana zdravstvene njege i njegovo provođenje kroz intervencije u djelokrugu rada medicinske sestre/tehničara. Određivanje cilja sestrinskih dijagnoza i sestrinsko – medicinskih problema je od velike važnosti jer nam služi kao temelj daljnim intervencijama. Terapija i zdravstvena njega za bolesnike je vrlo težak posao kako za zdravstvene djelatnike tako i za bolesnika i to ekonomski, financijski te socijalno. Često dolazi do recidiva zbog nepridržavanja zdravstvenih preporuke, točnije, neozbiljnog shvaćanja bolesti. Sav trud koji uloži zdravstveno osoblje nije dovoljan ukoliko obitelj i bližnji bolesniku sami ne budu najveća potpora. Moralna podrška i podizanje svjesnosti o rizicima trebaju biti mjere kojima preveniramo bilo kakvu bolest srca i krvnih žila. Lifestyle, surrounding factors and guidance of allaround population are considered main predictors with incidence of cardiovascular diseases (CVD). With structured and thorough prevention of CVD, promotion of healthy lifestyle which leads to good heart and blood vessel helath, we would make a positive impact on weaker incidence of this disease. Priority problems of this kind of patients could be found in all patterns of health functioning, but also in ...