Popularna glazba i konstrukcije europskog identiteta: hrvatski predstavnici na Eurosongu
Iako je Hrvatska kao predstavnica Jugoslavije prvi puta na Euroviziji nastupala 1963. godine, potom kao samostalna država 1993. godine, radovi o Dori, hrvatskom izboru za Pjesmu Eurovizije i njenim predstavnicima su relativno rijetki. Ovaj rad usmjerava akademski fokus prema Dori kao neistraženom fe...
| Main Author: | |
|---|---|
| Other Authors: | |
| Format: | Master Thesis |
| Language: | Croatian |
| Published: |
Sveučilište u Zagrebu. Muzička akademija. II. odsjek za muzikologiju.
2015
|
| Subjects: | |
| Online Access: | https://zir.nsk.hr/islandora/object/muza:33 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:116:256302 https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/muza:33 https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/muza:33/datastream/PDF |
| Summary: | Iako je Hrvatska kao predstavnica Jugoslavije prvi puta na Euroviziji nastupala 1963. godine, potom kao samostalna država 1993. godine, radovi o Dori, hrvatskom izboru za Pjesmu Eurovizije i njenim predstavnicima su relativno rijetki. Ovaj rad usmjerava akademski fokus prema Dori kao neistraženom fenomenu koji je činio važan dio Zabavnog programa Hrvatske radiotelevizije i hrvatskog predstavljanja na eurovizijskoj pozornici. Tako ovaj rad, osim što polazi od mnogobrojne literature, prije svega stranih autora, o Euroviziji i njenim dimenzijama, u velikoj mjeri počiva i na dva tipa analize analizi samih izvedbi/reprezentacija odabranih pjesama (glazbe, stihova, scenske izvedbe, vizualne reprezentacije u glazbenim brojevima) i analizi diskursa koji ih okružuje. U nedostatku literature o Dori mnogobrojni su podaci prikupljeni u intervjuima s istaknutim sudionicima natjecanja koji su mi ukazali na unutarnju politiku odlučivanja, ideje koje stoje iza samog natjecanja, organizacijske procese i intenzivni rad koji se, mimo medija i službenog diskursa, zbiva između finalne večeri Dore i početka eurovizijskog natjecanja. Ovo istraživanje i analiza triju izabranih pjesama Vukovi umiru sami, Moja štikla i Mižerja nude tek parcijalni uvid u iznimno kompleksnu temu, a namjera mu je potaknuti istraživanja koja će Dori kao festivalu i glazbi koja se na njoj izvodila pristupiti iz nekih drugih perspektiva. Even though Croatia performed at the Eurovision Song Contest as Yugoslavia's representative in 1963, and afterwards in 1993 as an independent state, scientific work about Dora, Croatia's preliminary Eurovision song contest, as well its representatives, is relatively rare. This work directs academic focus towards Dora as an unresearched phenomenon, which seemed as an important part of the entertainment programme of the Croatian Radiotelevision, as well as the representation of Croatia on Eurovision's stage. This work, apart from being based on a wide range of literature, primarily by foreign authors, dealing with Eurovision ... |
|---|