Praćenje vršnog ekspiratornog protoka u dijagnozi profesionalne astme: serija slučajeva

• Main Author: Smiljan, Dina
• Other Authors: Macan, Jelena
• Format: Master Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Zagrebu. Medicinski fakultet. 2018
• Subjects: astma pogoršana radom; bronhoprovokacijski testovi; dišni iritansi; profesionalna astma; profesionalni inhalacijski alergeni; rinitis povezan s radom; vršni ekspiratorni protok zraka; bronchoprovocation testing; occupational asthma; occupational inhalatory allergens; peak expiratory flow; respiratory irritants; work-aggravated asthma; work-related rhinitis; BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO. Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita. Javno zdravstvo; BIOMEDICINE AND HEALTHCARE. Public Health and Health Care. Public Health; Protoka; sami
• Online Access: https://zir.nsk.hr/islandora/object/mef:3345; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:391654; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/mef:3345; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/mef:3345/datastream/PDF

Prema podacima iz Registra profesionalnih bolesti Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, u posljednjih 9 godina (2008.-2016.) prijavljeno je samo 19 slučajeva profesionalne astme od ukupno 2062 prijavljene profesionalne bolesti. To upućuje na značajne nedostatke u prepoznavanju ovog poremećaja u našoj radnoj populaciji. Cilj ovog rada je kroz prikaz serije slučajeva opisati standardnu metodu praćenja vršnog ekspiratornog protoka zraka (eng. peak expiratory flow, PEF) i predložiti praktičnu smjernicu za korištenje ove dijagnostičke metode u ambulantama medicine rada i sporta. Praćenje vršnog ekspiratornog protoka zraka (PEF-monitoring) je jednostavna, jeftina, neinvazivna i pouzdana metoda za utvrđivanje funkcije dišnog sustava u stvarnim uvjetima rada i radnog okoliša. Trenutne smjernice preporučuju PEF-monitoring kao inicijalnu dijagnostičku metodu prilikom sumnje na profesionalnu astmu. Pozitivan test ukazuje na povezanost promjene plućne funkcije s radnom izloženošću i čini važan dio dijagnostičkog procesa utvrđivanja profesionalne astme. Najveći nedostatak ove metode je da se ovim testom ne može utvrditi uzrok astme, tj. on ne razlikuje profesionalnu astmu od astme pogoršane na radu, nema standardizirane metode za interpretaciju rezultata, a mjerenja provode sami radnici pa su moguće namjerne i nenamjerne manipulacije rezultatima mjerenja. Predložena je praktična smjernica za primjenu ove metode u ambulantama medicine rada i sporta s preporukama protokola mjerenja PEF-a, prikaza rezultata mjerenja i njihove interpretacije u sklopu dijagnosticiranja profesionalne astme. According to data from the national Register of Occupational Diseases (Croatian Institute for Health Protection and Safety at Work), 19 cases of occupational asthma were reported in the last 9 years (2008-2016) out of the total of 2062 registered occupational diseases. This indicates insufficient diagnosing and recognition of this disorder in our working population. The aim of this paper is to describe the standard method ...