Uloga novinara i urednika u agenda settingu na primjeru gradske rubrike Večernjeg lista

• Main Author: Lechpammer, Stela
• Other Authors: Kanižaj, Igor
• Format: Master Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Zagrebu. Fakultet političkih znanosti. 2016
• Subjects: agenda-setting; novinarstvo; odnosi s javnošću; Večernji list; dnevne novine; journalism; public relations; daily newspapers; DRUŠTVENE ZNANOSTI. Informacijske i komunikacijske znanosti. Novinarstvo; SOCIAL SCIENCES. Information and Communication Sciences. Journalism; sami
• Online Access: https://zir.nsk.hr/islandora/object/fpzg:236; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:229554; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/fpzg:236; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/fpzg:236/datastream/PDF

U vrijeme kada sve veći broj autora piše o padu standarda i profesionalnih kriterija u novinarstvu, rad „Uloga novinara i urednika u agenda-settingu na primjeru gradske rubrike Večernjeg lista“ želi odgovoriti na pitanje tko postavlja agendu u jednoj novinskoj redakciji. Cilj je utvrditi tko su idejni začetnici tema u redakciji te koja je uloga novinara i urednika u definiranju tema, posebice u odnosu na druge aktere, odnosno djelatnike za odnose s javnošću, političke aktere, građane, agencije i druge medije. Kako bi se odgovorilo na postavljeno istraživačko pitanje te pokazalo jesu li negativni trendovi u novinarstvu vidljivi i na primjeru postavljanja agende, odabrana je teorija agenda-settinga te je autorica provela empirijsko istraživanje u kojem je korištena specifična metoda koja spaja ispitivanje aktera i analizu sadržaja u koju su bili uključeni sami novinari. Iako je glavna pretpostavka bila da su novinari i urednici ipak ti koji stoje iza ideje za većinu članaka, ona je opovrgnuta, a rezultati su pokazali da je ideja za članke u gradskoj rubrici Večernjeg lista u većem broju slučajeva potekla od odnosa s javnošću. Međutim, uz pretpostavku da najjednostavnija usporedba i postavljanje omjera ne mora nužno dati pravu sliku odnosa i uloga, u obzir su uzete i druge varijable, odnosno ostale značajke analiziranih članaka. Tako je iz dobivenih rezultata vidljivo da su članci čija ideja potječe od novinara i urednika bolje pozicionirani, veći, analitičniji, imaju u većem broja slučajeva grafičku opremu te barem jedan izvor informacija. S druge strane, članci za koje tema potječe od odnosa s javnošću su manji, lošije pozicionirani te u većini slučajeva nemaju grafičku opremu ili naveden izvor. S obzirom da je ovo istraživanje prvo na tu temu u Hrvatskoj, dobiveni rezultati daju smjernice za buduća istraživanja agende-settinga te odnosa između novinarstva i odnosa s javnošću. At a time when a growing number of authors write about declining standards and professional criteria of journalism, the paper "The role ...