Stvarne biološke karakteristike životinja i njihove osobine prikazane u dječijim bajkama
U današnje vrijeme sve se više spominju ekološki odgoj i održivi razvoj te obrazovanje za isto. Razvijanje ekološke svijesti postalo je glavni cilj kako odgojitelja i učitelja tako i roditelja. No moramo priznati kako taj cilj danas nije lako ostvariti. Žureći za ispunjenjem svakodnevnih obveza i sa...
Main Author: | |
---|---|
Other Authors: | |
Format: | Master Thesis |
Language: | Croatian |
Published: |
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti.
2014
|
Subjects: | |
Online Access: | https://zir.nsk.hr/islandora/object/foozos:84 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:141:059399 https://repozitorij.unios.hr/islandora/object/foozos:84 https://repozitorij.unios.hr/islandora/object/foozos:84/datastream/PDF |
Summary: | U današnje vrijeme sve se više spominju ekološki odgoj i održivi razvoj te obrazovanje za isto. Razvijanje ekološke svijesti postalo je glavni cilj kako odgojitelja i učitelja tako i roditelja. No moramo priznati kako taj cilj danas nije lako ostvariti. Žureći za ispunjenjem svakodnevnih obveza i sami ponekad zaboravljamo na okoliš i koliku štetu možemo prouzročiti onečišćujući ga. Zato je potrebno od najranije dobi čovjeka učiti i poticati na brigu i obraćanje pozornosti na živi i neživi svijet oko nas. Upravo potaknuta ovim činjenicama, odlučila sam se za temu svog diplomskog rada „Stvarne biološke karakteristike životinja i osobine prikazane u poznatim dječjim bajkama“. Cilj ovog diplomskog rada bio je istražiti koliko djeca poznaju stvarne biološke karakteristike vuka, a koliko na određivanje njegovih osobina utječu poznate dječje bajke. Zadatak koji sam odredila kao važniji bio je utvrditi smatraju li djeca vuka ugroženom vrstom u svijetu i utječe li ponašanje vuka u pojedinoj slikovnici na njihovo mišljenje. Samim time htjela sam potaknuti djecu na razmišljanje o načinu na koji živimo i kako svojim nepromišljenim ponašanjem katkad štetimo i ostalim stanovnicima naše Zemlje iako toga nismo ni svjesni. Nakon ispričanih priča „Crvenkapica“ i „Suvremena Crvenkapica“ djeca su odgovarala na pitanja o vuku. Rezultati su pokazali kako različito ponašanje i opisivanje vuka u dvije priče utječe na dječje određivanje njegovih osobina. Sva djeca su za prvu priču rekla kako je vuk zao i loš, dok im je u drugoj priči vuk dobar i lijep. Također su dali različite odgovore na pitanje o ugroženosti vuka u svijetu, odgovorivši nakon prve priče kako vukova ima dosta i kako nisu ugroženi. Čuvši drugu priču, drugačije su odgovorili. Rekli su kako vukova zapravo ima malo, a nastave li ljudi živjeti kao suvremena Crvenkapica i njih će nestati zbog gladi ili zagađenosti okoliša u kojem žive. Samim time što su razmislili i ponudili drugačiji odgovor nakon druge priče, smatram kako sam potaknula razvoj njihove ekološke svijesti te ... |
---|