Copyright i javna sfera : Sukob vrijednosti i nedostatnost normi na primjeru filma

• Main Author: Ćutić, Matija
• Other Authors: Gilić, Nikica, Kardov, Kruno
• Format: Master Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Zagrebu. Filozofski fakultet. Odsjek za komparativnu književnost. 2021
• Subjects: HUMANISTIČKE ZNANOSTI. Interdisciplinarne humanističke znanosti; HUMANISTIC SCIENCES. Interdisciplinary Humanistic Studies; autorsko pravo; javna sfera; zakon o autorskom pravu; internet; digitalizacija; kulturni environmentalizam; copyright; public sphere; digitalization; cultural environmentalism; Rasta; sami
• Online Access: https://zir.nsk.hr/islandora/object/ffzg:4046; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:725858; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/ffzg:4046; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/ffzg:4046/datastream/PDF

Regulacija intelektualnog vlasništva postala je sve češće i teže pitanje početkom 20. stoljeća. Dok je zakonska regulacija autorskog prava bila velik korak za novinarstvo, filozofiju i umjetnost općenito, posebice književnost, velika je razlika između ideja i sporova koji su obilježavali razdoblje prvih konkretnih zakonskih regulacija nasuprot onih koje je donio tehnološki razvoj te općeniti napredak društva. Bujanje ekonomije, posebno nastanak i strelovit razvoj zabavne industrije u drugoj polovici 20. st. i tehnološka otkrića koja su neodvojiva od nje, dodali su pitanje profita kao neodvojivog od rasprave o intelektualnom vlasništvu. Autorski radovi (barem oni vezani uz zabavnu industriju u kontekstu pop kulture) sa sobom su nosili mogućnost zarade čiji razmjeri do tada nisu bili zamislivi, a su uz sebe vezali sve više aktera koji su ulagali u takvu mogućnost. Ta nova industrija naglasila je potrebu za zaštitom autora od izdavača, diskografa i ostalih posrednika. S druge strane, pojavljivanje interneta i digitalne tehnologije je ubrzalo i osnažilo prethodnu tendenciju rasta, a njihovo otkriće i primjena postali su usko vezani uz samu ideju liberalne demokracije kao političkog sustava. Iako su pitanja slobode govora i razmjene informacija itekako bili prisutni u društvu, novi kontekst je tu raspravu nerijetko stavljao u prvi plan, a njene sudionike u drugačije odnose moći. U suvremenom kontekstu neki akteri primjenu zakonske regulative intelektualnog vlasništva doživljavaju je kao ograničavanje sloboda, a taj sentiment nerijetko dijele i sami autori. U ovom radu pokušat će se dati teorijska pozadina „etiketiranja” autorskog prava kao cenzure te sociološki analizirati percepcija regulativa od strane autora i korisnika sadržaja. The regulation of intellectual property has become a frequent and difficult question since the beginning of the 20th Century. While the legal regulation of copyright was a big step for the development of press, philosophy, and art in general, especially literature, there is a big ...