Prehrambene navike studenata Učiteljskoga studija u Splitu

• Main Author: Trče, Petra
• Other Authors: Restović, Ivana
• Format: Master Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Splitu. Filozofski fakultet. Odsjek za učiteljski studij. 2018
• Subjects: pravilna prehrana; prehrambene navike; studenti; zdravlje; healthy diet; nutrition habits; students; health; PRIRODNE ZNANOSTI. Biologija. Opća biologija; NATURAL SCIENCES. Biology. General Biology; sami
• Online Access: https://zir.nsk.hr/islandora/object/ffst:1687; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:845241; https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/ffst:1687; https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/ffst:1687/datastream/PDF

Studentski život karakterizira povećana odgovornost i samostalnost, koja se nerijetko odražava na lošije prehrambene navike. Česta konzumacija nepravilne prehrane može prouzročiti pojavu različitih bolesti poput povišenoga krvnoga tlaka, bolesti srca i krvnih žila, dijabetesa tipa II i pretilosti, stoga je potrebno obratiti pozornost na prehranu, kao na ključ nositelja zdravlja. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati prehrambene navike studenata Učiteljskoga studija u Splitu. U svrhu istraživanja proveden je anonimni upitnik u kojem su sudjelovali studenti od prve do pete godine studija. Prvom se hipotezom htjelo utvrditi postoji li razlika u učestalosti konzumacije hrane i pića među studentima koji se najčešće hrane kod kuće s obitelji, među studentima koji se najčešće hrane u studentskim menzama te među studentima koji se najčešće hrane sami u stanu. Drugom se hipotezom htjelo utvrditi postoji li povezanost u učestalosti konzumacije hrane i pića s indeksom tjelesne mase studenata. Trećom se hipotezom pokušalo ispitati postoji li razlika u zadovoljstvu svojim prehrambenim navikama među studentima koji se najčešće hrane kod kuće s obitelji, među studentima koji se najčešće hrane u studentskim menzama te među studentima koji se najčešće hrane sami u stanu, a četvrtom postoji li među njima razlika u zadovoljstvu svojom tjelesnom težinom. Prva je hipoteza parcijalno potvrđena jer je statistički značajna razlika uočena u pet ispitivanih namirnica i pića; u konzumaciji kruha i drugih pekarskih proizvoda, sirova povrća, voća, energetskih pića i alkohola. Rezultati idu u korist studenata koji se najčešće hrane kod kuće, naspram studenata koji se hrane samostalno u stanu ili studentskoj menzi. Druga je hipoteza parcijalno potvrđena jer jedinu statistički značajnu povezanost s indeksom tjelesne težine imaju kruh i drugi pekarski proizvodi. Dodatci prehrani, alkohol te riba i morski proizvodi nisu statistički značajni, ali se može govoriti o tome da utječu na ITM. Češći unos kruha, dodataka prehrani te ribe i morskih ...