Nacionalizam - manjine i nacionalni identitet

• Main Author: Vukičević, Jana
• Other Authors: Fanuko, Nenad
• Format: Master Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Rijeci. Filozofski fakultet u Rijeci. Odsjek za kulturalne studije. 2015
• Subjects: HUMANISTIČKE ZNANOSTI. Etnologija i antropologija. Etnologija; HUMANISTIC SCIENCES. Ethnology and Anthropology. Ethnology; nacionalizam; zajednica; nacija; nacionalna država; nacionalni identitet; manjine; etnicitet; nationalism; community; nation; nation-state; national identity; minority; ethnicity; Rata; sami
• Online Access: https://zir.nsk.hr/islandora/object/ffri:113; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:361588; https://www.unirepository.svkri.uniri.hr/islandora/object/ffri:113; https://www.unirepository.svkri.uniri.hr/islandora/object/ffri:113/datastream/PDF

Cilj ovoga rada je prikazati kako se pripadnici nacionalne srpske manjine danas osjećaju u Hrvatskoj i kako oni vide svoj identitet – kao identitet manjine ili kao identitet koji je ravnopravan, te propituje koje instance spomenutog identiteta oni sami smatraju bitnim i tvorbenim za vlastiti identitet. Kada govorimo o nacionalnim i etničkim manjinama prvo se moramo osvrnuti na teorijska polazišta koja pronalazimo u teoriji nacionalizma, teoriji nacionalnog i etničkog identiteta, teorijama o manjinskim pitanjima i zakonskim okvirima da bi prikazali kako dolazi do stvaranja etničkih i nacionalnih identiteta, kako se isti manifestiraju te kako funkcioniraju u suvremenom vremenu. Nacionalizam možemo u prvom redu uzeti kao fenomen koji je postao prepoznatljiv u posljednja dva stoljeća. U osnovi, pojam nacionalizma odnosi se na tri fenomena: pojavu nacija, pojavu nacionalnih država te na ideološki aparat koji fenomene nacije i nacionalne države čini mogućim. Uzmemo li u promatranje povijest razvoja nacionalizma, unatoč opće prihvaćenoj ideji da su se koncepti nacije i nacionalizma pojavili sa ili netom prije Francuske Revolucije te svoj vrhunac dostigle za vrijeme Drugog svjetskog rata, no, postoje brojna ne slaganja oko takve kronologije. Može se sumirati da je nacionalizam oblik kolektiviteta koji se temelji na jeziku, izraženom osjećaju zajedništva, kulturi, povijesti, mitovima, naciji, teritorijalnoj određenosti, nacionalnom identitetu, suverenitetu, očitom političkom planu, unificiranom zakonu i jedinstvenoj ekonomiji, a manifestira se kao ideologija, društveni, intelektualni i kulturni pokret te simbolički jezik pri čemu je svojstveno da ima za posljedicu, odnosno stvara specifičan centralizirani sustav(državu), kolektivni identitet(nacionalni) i posebnu vrstu društvenog entiteta kojeg nazivamo nacija. Pojam nacije okvirno možemo definirati kao zajednicu koja obitava na određenom teritoriju na kojem upražnjava sebi specifičan oblik kulture i društvenog uređenja koje se baziraju na zajedničkom jeziku, običajima i ...