Spolne razlike u seksualno rizičnom ponašanju kod adolescenata

• Main Author: Vuletić, Ana
• Other Authors: Ručević, Silvija
• Format: Bachelor Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Filozofski fakultet. Odsjek za psihologiju. 2012
• Subjects: DRUŠTVENE ZNANOSTI. Psihologija. Razvojna psihologija; SOCIAL SCIENCES. Psychology. Developmental Psychology; seksualno rizično ponašanje; adolescencija; spolne razlike; Droga; sami
• Online Access: https://zir.nsk.hr/islandora/object/ffos:1669; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:295312; https://repozitorij.unios.hr/islandora/object/ffos:1669; https://repozitorij.unios.hr/islandora/object/ffos:1669/datastream/PDF

Seksualno rizično ponašanje u razdoblju adolescencije postaje sve veći problem današnjice. Iako adolescenti misle da sami donose odluku o svom ponašanju, ipak je njihovo ponašanje rezultat utjecaja različitih faktora. Općeprihvaćeno mišljenje jest da mladići manifestiraju više seksualnog rizika nego djevojke, ali za sve preventivne i edukacijske programe važno je pažnju usmjeriti se na razloge zašto ta razlika postoji. Da bi se ona objasnila potrebno je razmatrajući različite faktore pobliže objasniti njihov utjecaj na oblikovanje ponašanja. U ovom radu utjecaj je podjeljen na tri osnovne razine. Individualnu razinu čine psihološke, konstitucijske i biološke karakteristike pojedinca kao što su osobine ličnosti, religioznost, maturacija, znanje, broj seksualnih partnera, upotreba kontracepcijskih sredstava te konzumacija alkohola i droga. Razina užeg okruženja razmatra se pod vidom utjecaja obitelji, vršnjaka i susjedstva u kojem žive. Pod utjecajem obitelji misli se na njezinu strukturu te komunikaciju i povezanost s roditeljima. A vršnjački utjecaj podrazumijeva oblikovanje ponašanja adolescenata stavovima i ponašanjem njihovih prijatelja te ujedno percipiranjem njih kao osoba. Utjecaj susjedstva u kojem adolescenti žive može nastati zbog različite količine nadzora i podrške, različite proporcije jednoroditeljskih i dvoroditeljskih obitelji, a ujedno i zbog velike varijacije u socioekonomskom statusu ljudi koji u nekoj četvrti žive. Na posljednjoj razini, razini šireg okruženja, smjestili su se društvo i socijalne norme koje postavljanjem pravila oblikuju prihvatljiva ponašanja. Iz generacije u generaciju promjenom utjecaja faktora dolazi do trenda seksualne permisivnosti, a ujedno i do smanjenja spolnih razlika u manifestiranju seksualno rizičnog ponašanja. Iz tog razloga nužno je uz praćenje promjena u ponašanju adolescenata pratiti i promjene navedenih faktora.