NISKOFERTILITETNE ZEMLJE EUROPE
Za objašnjenje demografskih kretanja važno je kretanje totalnih stopa fertiliteta (broj rođene djece po jednoj ženi u njezinom fertilnom razdoblju), budući da o stopi fertiliteta u najvećoj mjeri ovisi reprodukcija stanovništva. U Europi je u posljednjih nekoliko desetljeća došlo do osjetnog pada to...
Main Author: | |
---|---|
Other Authors: | |
Format: | Bachelor Thesis |
Language: | Croatian |
Published: |
Sveučilište u Zagrebu. Ekonomski fakultet. Katedra za demografiju.
2015
|
Subjects: | |
Online Access: | https://zir.nsk.hr/islandora/object/efzg:434 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:548403 https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/efzg:434 https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/efzg:434/datastream/PDF |
id |
ftnulzagrebzir:oai:zir.nsk.hr:efzg_434 |
---|---|
record_format |
openpolar |
spelling |
ftnulzagrebzir:oai:zir.nsk.hr:efzg_434 2023-08-27T04:11:49+02:00 NISKOFERTILITETNE ZEMLJE EUROPE Low fertility countries of Europa Delić, Anamarija Strmota, Marin 2015-09-23 application/pdf https://zir.nsk.hr/islandora/object/efzg:434 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:548403 https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/efzg:434 https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/efzg:434/datastream/PDF hrv hrv Sveučilište u Zagrebu. Ekonomski fakultet. Katedra za demografiju. University of Zagreb. Faculty of Economics and Business. Department of Demography. https://zir.nsk.hr/islandora/object/efzg:434 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:548403 https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/efzg:434 https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/efzg:434/datastream/PDF http://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/ info:eu-repo/semantics/restrictedAccess DRUŠTVENE ZNANOSTI. Demografija SOCIAL SCIENCES. Demography fertilitet Europa demografska kretanja starenje stanovništva ekonomska kriza opća politika blagostanja info:eu-repo/semantics/bachelorThesis text 2015 ftnulzagrebzir 2023-08-03T16:25:17Z Za objašnjenje demografskih kretanja važno je kretanje totalnih stopa fertiliteta (broj rođene djece po jednoj ženi u njezinom fertilnom razdoblju), budući da o stopi fertiliteta u najvećoj mjeri ovisi reprodukcija stanovništva. U Europi je u posljednjih nekoliko desetljeća došlo do osjetnog pada totalne stope fertiliteta. Od druge polovice 20. stoljeća do danas stopa fertiliteta je u konstantnom padu. Najveći pad odrazio se u tranzicijskim zemljama i zemljama južne Europe. Razne kulturološke, sociološke i ekonomske odrednice pridonijele su trendu pada totalne stope fertiliteta. Također, negativnom trendu pridonijela je i aktualna ekonomska kriza zbog koje postoji veća nesigurnost na tržištu rada. Svaka od tih pojava direktno ili indirektno utječe na stavove mladih i time se teže odlučuju na osnivanje obitelji. Izvjesno je da navedeni faktori i dalje bilježe osjetan pad, a neizvjesno je kada će se stabilizirati. Ovakvo stanje zahtjeva primjenu mjera prema obitelji u okviru opće politike blagostanja. Jedna od mjera je bolji sustav roditeljskog osiguranja koji daje majci i ocu priliku da kod kuće njeguju novorođenče uz novčanu naknadu kao svojevrsnu “kompenzaciju“ za njihov oportunitetni dohodak, tj. za njihov izgubljeni dohodak od zaposlenja za vrijeme dok traje porodni i roditeljski dopust, pri čemu roditelji sami odlučuju kako će i kada međusobno podijeliti taj dopust. Također, podrazumijeva brojne olakšice koje država daje roditeljima (ili jednom roditelju) vezano uz dnevnu brigu za dijete (usluge čuvanja i njege djeteta, prehrana u kući ili izvan kuće, usluge oko dnevnih poslova u kući i slično) koje u tom razdoblju života djeteta zadovoljavaju postojeću potražnju za specifičnim uslugama i materijalno „kompenziraju“ roditeljski dopust. Znatna financijska potpora obiteljima, uključujući i jedno – roditeljsku obitelj odnosno samo jednog roditelja (majku ili oca) vezano uz troškove čuvanja, njege i odgoja djeteta/djece. Isto tako potrebne su mjere koje dopuštaju roditeljima da pomire poslovni i privatni život Bachelor Thesis sami Croatian Digital Theses Repository (National and University Library in Zagreb) |
institution |
Open Polar |
collection |
Croatian Digital Theses Repository (National and University Library in Zagreb) |
op_collection_id |
ftnulzagrebzir |
language |
Croatian |
topic |
DRUŠTVENE ZNANOSTI. Demografija SOCIAL SCIENCES. Demography fertilitet Europa demografska kretanja starenje stanovništva ekonomska kriza opća politika blagostanja |
spellingShingle |
DRUŠTVENE ZNANOSTI. Demografija SOCIAL SCIENCES. Demography fertilitet Europa demografska kretanja starenje stanovništva ekonomska kriza opća politika blagostanja Delić, Anamarija NISKOFERTILITETNE ZEMLJE EUROPE |
topic_facet |
DRUŠTVENE ZNANOSTI. Demografija SOCIAL SCIENCES. Demography fertilitet Europa demografska kretanja starenje stanovništva ekonomska kriza opća politika blagostanja |
description |
Za objašnjenje demografskih kretanja važno je kretanje totalnih stopa fertiliteta (broj rođene djece po jednoj ženi u njezinom fertilnom razdoblju), budući da o stopi fertiliteta u najvećoj mjeri ovisi reprodukcija stanovništva. U Europi je u posljednjih nekoliko desetljeća došlo do osjetnog pada totalne stope fertiliteta. Od druge polovice 20. stoljeća do danas stopa fertiliteta je u konstantnom padu. Najveći pad odrazio se u tranzicijskim zemljama i zemljama južne Europe. Razne kulturološke, sociološke i ekonomske odrednice pridonijele su trendu pada totalne stope fertiliteta. Također, negativnom trendu pridonijela je i aktualna ekonomska kriza zbog koje postoji veća nesigurnost na tržištu rada. Svaka od tih pojava direktno ili indirektno utječe na stavove mladih i time se teže odlučuju na osnivanje obitelji. Izvjesno je da navedeni faktori i dalje bilježe osjetan pad, a neizvjesno je kada će se stabilizirati. Ovakvo stanje zahtjeva primjenu mjera prema obitelji u okviru opće politike blagostanja. Jedna od mjera je bolji sustav roditeljskog osiguranja koji daje majci i ocu priliku da kod kuće njeguju novorođenče uz novčanu naknadu kao svojevrsnu “kompenzaciju“ za njihov oportunitetni dohodak, tj. za njihov izgubljeni dohodak od zaposlenja za vrijeme dok traje porodni i roditeljski dopust, pri čemu roditelji sami odlučuju kako će i kada međusobno podijeliti taj dopust. Također, podrazumijeva brojne olakšice koje država daje roditeljima (ili jednom roditelju) vezano uz dnevnu brigu za dijete (usluge čuvanja i njege djeteta, prehrana u kući ili izvan kuće, usluge oko dnevnih poslova u kući i slično) koje u tom razdoblju života djeteta zadovoljavaju postojeću potražnju za specifičnim uslugama i materijalno „kompenziraju“ roditeljski dopust. Znatna financijska potpora obiteljima, uključujući i jedno – roditeljsku obitelj odnosno samo jednog roditelja (majku ili oca) vezano uz troškove čuvanja, njege i odgoja djeteta/djece. Isto tako potrebne su mjere koje dopuštaju roditeljima da pomire poslovni i privatni život |
author2 |
Strmota, Marin |
format |
Bachelor Thesis |
author |
Delić, Anamarija |
author_facet |
Delić, Anamarija |
author_sort |
Delić, Anamarija |
title |
NISKOFERTILITETNE ZEMLJE EUROPE |
title_short |
NISKOFERTILITETNE ZEMLJE EUROPE |
title_full |
NISKOFERTILITETNE ZEMLJE EUROPE |
title_fullStr |
NISKOFERTILITETNE ZEMLJE EUROPE |
title_full_unstemmed |
NISKOFERTILITETNE ZEMLJE EUROPE |
title_sort |
niskofertilitetne zemlje europe |
publisher |
Sveučilište u Zagrebu. Ekonomski fakultet. Katedra za demografiju. |
publishDate |
2015 |
url |
https://zir.nsk.hr/islandora/object/efzg:434 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:548403 https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/efzg:434 https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/efzg:434/datastream/PDF |
genre |
sami |
genre_facet |
sami |
op_relation |
https://zir.nsk.hr/islandora/object/efzg:434 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:548403 https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/efzg:434 https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/efzg:434/datastream/PDF |
op_rights |
http://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/ info:eu-repo/semantics/restrictedAccess |
_version_ |
1775355213177159680 |