Invencija, inovacija, digitalizacija – natječaji za poduzetnike s digitalnim predznakom : Specijalistički završni rad

Mnogi spajaju pojam invencija i inovacija, što u stvarnosti nije točno. Isto tako izumitelji nisu inovatori. Naime, onaj „prvi“ izum je invencija. Primjerice, izum stroja, struje i računala su izumi odnosno invencije, a njihovi vlasnici su izumitelji. S druge strane, inovacija u sebi sadrži nešto no...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Čobanov, Ivan
Other Authors: Rešetar, Zlatko
Format: Master Thesis
Language:Croatian
Published: Veleučilište s pravom javnosti Baltazar Zaprešić. Katedra za ekonomiju, menadžment i marketing. 2020
Subjects:
Online Access:https://zir.nsk.hr/islandora/object/bak:1054
https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:129:521000
https://zir.nsk.hr/islandora/object/bak:1054/datastream/PDF
Description
Summary:Mnogi spajaju pojam invencija i inovacija, što u stvarnosti nije točno. Isto tako izumitelji nisu inovatori. Naime, onaj „prvi“ izum je invencija. Primjerice, izum stroja, struje i računala su izumi odnosno invencije, a njihovi vlasnici su izumitelji. S druge strane, inovacija u sebi sadrži nešto novo, nešto bolje, poboljšano od trenutnog proizvoda ili usluge. Primjerice, aplikacije za mobitele su inovacije jer poboljšavaju ili rad mobitela ili pomažu u nekoj drugoj usluzi, zatim novi automobil koji ima novi sustav navigacije je također inovacija, jer navigacija već postoji, a ovo je isključivo poboljšana verzija postojećeg izuma. Također može se reći da su mobiteli inovacije, jer je sami (obični) telefon izum. No, mnogi izumitelji i inovatori nailaze na mnoge probleme u periodu od osmišljavanja svojih ideja do njihove komercijalizacije ili jednostavne javne uporabe. Naime, mnogi sudionici inovacijskog procesa često stvaraju otpor ili probleme izumiteljima i/ili inovatorima, umjesto da im daju potporu i zahvalnost za novim izumom ili inovacijom, a koje će poboljšati određeni segment u društvu. Takve slike se ponavljaju i u realnom i u javnom sektoru. Svaki sektor ima svoje razloge, no na koncu svi rade isto – štetu koja se ne može samo tako sanirati. Također, realni i javni sektor imaju drugačije razloge za uvođenje inovacija u svoje poslovanje ili jednostavno uvođenje inovacija kao jednog dijela poslovanja. Realni sektor svaku svoju inovaciju mora i financijski potkrijepiti, dok se za javni sektor očekuje da inovaciju prihvati društvo odnosno da omogući korisnicima što lakšu komunikaciju s višim instancama javnog sektora ili jednostavno lakšu administrativnu proceduru u mnogim dijelovima. Iako su neka istraživanja pokazala da javni sektor ima jaču digitalnu podlogu u odnosu na realni sektor, inovacije se realiziraju puno rjeđe. No, javni sektor u Republici Hrvatskoj od 2011. godine se „digitalno“ budi i nudi sve veći broj inovacija s kojima omogućava korisnicima da jednostavnije prolaze administrativne ...