Glazbena kultura u mostarskoj katedrali od 1980. do 2012.

• Main Author: Bazina, Marina
• Other Authors: Siriščević, Mirjana
• Format: Doctoral or Postdoctoral Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Splitu. Umjetnička akademija. Odjel za glazbenu umjetnost. 2019
• Subjects: glazbena kultura; katedrala; zborovođe; Mostar; zborovi i ostali glazbeni sastavi; orguljaši; Rad ne sadrži ključne riječi na drugom jeziku; UMJETNIČKO PODRUČJE. Glazbena umjetnost; FIELD OF ART. Art of Music; Glazba. Glazbeni instrumenti i oprema; Music. Musical instruments and accessories; info:eu-repo/classification/udc/78(043.3); Krug; sami
• Online Access: https://dr.nsk.hr/islandora/object/umas:710; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:175:836013; https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/umas:710; https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/umas:710/datastream/PDF

Odnos religije i kulture ističe se dubokom povezanošću. Religija je, na neki način, ukorijenjena u jednoj kulturi i utječe na njezin razvoj, ali je prisutan i obrnut utjecaj. Upravo taj odnos i utjecaj religije na kulturu jednoga grada bit će prikazan u radu. Predmet istraživanja ovoga rada bio je razvoj glazbene kulture jedne katedrale kroz djelovanje zborova i drugih sastava pod vodstvom voditelja zbora i orguljaša, njihov skladateljski i sakupljački rad, ali i šira glazbena djelatnost koja nije najuže vezana za liturgijsku i izvanliturgijsku glazbu. Zborovođe mostarske katedrale najzaslužniji su za kulturni razvoj i promicanje glazbene kulture u samoj katedrali, ali i u gradu Mostaru. Bitno je, kada se govori o širemu kulturnom kontekstu, spomenuti izvedbe veličanstvenih klasičnih djela kao što su Mozartov i Verdijev Requiem - prvi put izvedeni u Mostaru upravo u katedrali i s katedralnim pjevačima, Beethovenova Deveta simfonija, a tu su i ostali koncerti kako duhovne tako i svjetovne glazbe. Upravo su ti koncerti bili pokazateljima percepcije i postupnoga prihvaćanja umjetničke glazbe te su polako stvarali krug publike koji se širio svakim novim koncertom. U početku su koncerti organizirani i održavani uz pomoć gostujućih glazbenika pretežno iz Hrvatske, no s vremenom je i katedrala dobila pjevače koji su sami mogli iznijeti takva zahtjevna djela. Potreba za domaćim profesionalnim glazbenicima zasigurno je utjecala i na osnivanje studija glazbe u Mostaru. Glazbena zbivanja koja su nastajala u katedrali tako su, izlaskom u druge prostore, ostvarila značajan utjecaj na glazbeni život grada i okolice. Osim što je glazba bila sastavnim dijelom vjerskih obreda, bila je i sredstvo isticanja dostojanstva i nacionalne pripadnosti, posebice u ratnim godinama. Rad ne sadrži sažetak na drugom jeziku.