Logičko pojmovna struktura Brouwerova intuicionizama

• Main Author: Restović, Ivan
• Other Authors: Kovač, Srećko
• Format: Doctoral or Postdoctoral Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Zagrebu. Hrvatski studiji. 2019
• Subjects: HUMANISTIČKE ZNANOSTI. Filozofija; HUMANISTIC SCIENCES. Philosophy; Filozofski sustavi i gledišta; Philosophical systems and points of view; info:eu-repo/classification/udc/14(043.3); Brouwerova teorija izlaska svijesti; intuicionistička logika; intuicionizam; logika promjene LCG; uzročnost; vrijeme; Brouwer's theory of the exoudus of consciousness; causality; intuitionism; intuitionistic logic; logic of change LCG; time; sami
• Online Access: https://dr.nsk.hr/islandora/object/hrstud:1833; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:120426; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/hrstud:1833; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/hrstud:1833/datastream/PDF

Cilj ovoga rada prikazati je Brouwerov intuicionizam u širem kontekstu njegove teorije „izlaska svijesti“. Intuicionistička matematika slobodna je tvorevina ljudskoga uma, ali i sâm je um tvorevina; on je konstituiran u svijesti kao produkt jedne od njezinih „faza“. Možemo kazati: svijest prethodi umu, a um matematici. U ovoj radnji nastojimo iznijeti rekonstrukciju razvoja svijesti u okviru Brouwerove šire filozofije. To i sami činimo u dvjema fazama. Najprije analizom temeljnih pojmova unutar teorije izlaska svijesti, a potom predlaganjem dviju logika kojih bi svojstva oslikala neke temeljne postavke Brouwerove teorije. Prvi dio ovoga rada, naslovljen „Izlazak svijesti“, donosi pojmovnu i tekstualnu rekonstrukciju i analizu Brouwerove teorije izlaska svijesti, najviše prema obziru na njegov kasni članak „Svijest, filozofija i matematika“. Posebnu pozornost obraćamo na pojmove „jastvenosti“ i „otuđenosti“, čiju analizu u sekundarnim izvorima pronalazimo samo u van Dalena. Te pojmove smatramo temeljnima u Brouwerovoj filozofiji, budući da se u svijesti javljaju još u prvoj fazi, zajedno s mnogo poznatijom spoznajom vremena, u kojoj je utemeljena intuicionistička matematika. Također, kao funkciju otuđenosti Brouwer navodi „želju“ i „zazor“, bitne značajke osjeta prisutne već na samome početku izlaska svijesti. Prateći izlazak svijesti naposljetku dolazimo do matematike i logike. Istražujemo i propitujemo položaj matematike u izlasku svijesti. Analiziramo domenu „čiste matematike“, kontrastirajući je s „domenom osjeta“, prisutnoj u svijesti prije pojave matematike. Potom tražimo mjesto logici u izlasku svijesti. Suprotno uvriježenomu mišljenju, tvrdimo kako je u intuicionizmu logika moguća i bez matematike. Naime, iznosimo mjesta na kojima Brouwer, čini se, zagovara neku vrstu logičkoga pluralizma. Prema ovome tumačenju, intuicionistička logika primjenjuje se kada zaključujemo o matematičkim konstrukcijama, dok klasičnu logiku možemo primjenjivati kada zaključujemo o vanjskome svijetu. Time ujedno opravdamo ...