GLAZBA U DJELIMA DUBROVAČKIH RENESANSNIH AUTORA

• Main Author: Monika, Jurić Janjik
• Other Authors: Tuksar, Stanislav
• Format: Doctoral or Postdoctoral Thesis
• Language: Croatian
• Published: Sveučilište u Zagrebu. Hrvatski studiji. 2018
• Subjects: glazba; renesansni Dubrovnik; Miho Monaldi; Nikola Vitov Gučetić; music; Renaissance Dubrovnik; Michele Monaldi; Niccolò Vito di Gozze; culture; paideia; Platonism; Aristotelism; INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI. Kroatologija; INTERDISCIPLINARY AREAS OF KNOWLEDGE. Croatian Studies; Povijest umjetnosti; History of art; info:eu-repo/classification/udc/7(091)(043.3); Nikola; Vito; sami
• Online Access: https://dr.nsk.hr/islandora/object/hrstud:1827; https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:653398; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/hrstud:1827; https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/hrstud:1827/datastream/PDF

Dubrovački renesansni intelektualci pokazivali su interes za najrazličitija područja kulture i umjetnosti te njihova djela karakterizira vrlo širok spektar tema, a njihovom je misaonom (a katkad i praktičkom) bavljenju određenim područjima uvelike pridonijelo postojanje Akademije Dei Concordi (Akademije Složnih). Ne postoje konkretni dokazi o glazbenim aktivnostima unutar Akademije, ali je glazba zasigurno bila dio rasprava koje su na svojim sastancima vodili njezini članovi, što doznajemo iz djela dvojice od njih: prvi je Miho Monaldi (1540-1592), dubrovački pjesnik i filozof čije se djelo Irene, overo della bellezza (Irena, iliti o ljepoti, 1599) smatra prvom estetičkom raspravom u Hrvatskoj, a drugi Nikola Vitov Gučetić, pisac, teolog, filozof, pravnik, političar i pedagog koji je o glazbi raspravljao u trima svojim djelima: Dialogo della bellezza (Dijalog o ljubavi, 1581), Governo della famiglia (Upravljanje obitelji, 1589) i Dello stato delle republiche (O ustroju država, 1591). I kod Monaldija i kod Gučetića radi se o dijelovima većih tekstova koji se odnose na glazbu, no već je iz njih moguće iščitati vrijednost koju su glazbi pripisivali (po uzoru na antiku) kako sami autori, tako i njihovi suvremenici. Moguće je uočiti neke sličnosti između životnih puteva Monaldija i Gučetića: pripadali su gotovo istoj generaciji, obojica su bili članovi Akademije Dei Concordi, međusobno su se poznavali, bili u prijateljskim odnosima te su obojica cijeli svoj život proveli u Dubrovniku. Što se pak tiče njihovih promišljanja o glazbi, u njima je moguće detektirati i sličnosti i razlike u rasponu od samog pristupa glazbi, preko odabira tema vezanih uz glazbenu problematiku, do razine intenzivnosti kojom su se bavili pojedinim aspektima glazbe. S jedne je strane moguće uočiti vanjsku podudarnost u njihovu odabiru dijaloške forme, iz čega je razvidan antički utjecaj u obojice autora. S druge strane, analizom fragmenata koje su Monaldi i Gučetić posvetili glazbi moguće je uočiti i unutarnju podudarnost, u smislu sadržaja ...