Predstavljanje kulturnog nasljeđa i identiteta : dernek u Imotskoj krajini i zapadnoj Hercegovini

U radu su opisani koncepti javnog predstavljanja kulturnog nasljeđa i identiteta, na temelju istraživanja fenomena derneka (proslave) u Imotskoj krajini i zapadnoj Hercegovini, kroz primjere i opis derneka kao jednog od prvih organiziranih događanja koji u svojoj strukturi sadrži različite elemente...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Vlašić Cikojević, Olgica
Other Authors: Šantek, Goran-Pavel
Format: Doctoral or Postdoctoral Thesis
Language:Croatian
Published: Sveučilište u Zagrebu. Filozofski fakultet. Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju. 2020
Subjects:
Online Access:https://dr.nsk.hr/islandora/object/ffzg:1598
https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:753272
https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/ffzg:1598
https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/ffzg:1598/datastream/PDF
Description
Summary:U radu su opisani koncepti javnog predstavljanja kulturnog nasljeđa i identiteta, na temelju istraživanja fenomena derneka (proslave) u Imotskoj krajini i zapadnoj Hercegovini, kroz primjere i opis derneka kao jednog od prvih organiziranih događanja koji u svojoj strukturi sadrži različite elemente izvedbe (predstavljanja) ali i elemente festivala. Istraživanje za ovaj rad zasnovano je na metodi utemeljene teorije, a korištene su tradicionalne kvalitativne etnografske metode: terensko istraživanje, promatranje, sudioničko promatranje i polustrukturirani intervjui. Također, predstavljena je i sustavna etnološka i kulturnoantropološka analiza derneka kao jedne od prvih organiziranih manifestacija, na istraživanom području, na kojima sami sudionici predstavljaju vlastito kulturno nasljeđe i identitet, komunicirajući pripadnost određenoj zajednici s kojom se identificiraju, kroz različite izvedbe, na razini naracija i pobožnih, ali i izvan pobožnih praksi. Istraživanjem je obuhvaćen povijesni prikaz derneka od spontanog okupljanja sudionika nakon misnog slavlja u prigodi proslave sveca zaštitnika ili proslave obilježavanja važnog datuma za zajednicu, do organizirane proslave (derneka) sa svim elementima suvremeno organiziranog događanja. Također, istražena je i uloga sudionika na dernecima, te njihov osobni doprinos u prenošenju i mijenjanju „narodne kulture“. Derneci u Imotskoj krajini i zapadnoj Hercegovini predstavljeni su i kroz pet studija slučaja i to: Dernek Gospe od Karmela u Runovićima, Ilindanski dernek (Ilina) u Studencima, Proslava Gospe od Anđela u Imotskome, Stipanjdanski dernek u župi Gorica-Sovići i dernek za Veliku Gospu na Vrljici u Prološcu. U radu se analizira i dernek kao prostor iskazivanja i propitivanja identiteta, ali i kao agens koji može transformirati i samu sredinu u kojoj se održava. Fenomen derneka sagledan je iz različitih perspektiva, a prikupljena i ovdje predstavljena građa o derneku, otvara i neke nove teorijske i istraživačke perspektive, te nudi određena analitička pomagala za ...