NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA POSUŠKOGA KRAJA S POSEBNIM OBZIROM NA SUVREMENU ETNOGRAFIJU

U radu se navode i multidisciplinarno analiziraju suvremeni terenski zapisi primjera nematerijalne kulturne baštine posuškoga kraja. Zapisi su nastajali u vremenskom razdoblju od 2010. do 2020. godine na području posuške općine. Interpretacija se nadopunila korištenjem relevantne književno-teorijske...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Kelava, Josipa
Other Authors: Dragić, Marko
Format: Doctoral or Postdoctoral Thesis
Language:Croatian
Published: Sveučilište u Splitu. Filozofski fakultet. 2021
Subjects:
HUMANISTIČKE ZNANOSTI. Interdisciplinarne humanističke znanosti
HUMANISTIC SCIENCES. Interdisciplinary Humanistic Studies
Hrvatska književnost
Croatian literature
info:eu-repo/classification/udc/821.163.42(043.3)
nematerijalna kulturna baština
običaji kroz godinu
molitvene usmene pjesme
predaje
legende
svadbeni običaji
gange
mikrostrukture
privređivanje
posuški kraj
intangible cultural heritage
customs throughout the year
prayer oral songs
traditions
legends
wedding customs
microstructures
economy
Posušje area
Dane
sami
Online Access:https://dr.nsk.hr/islandora/object/ffst:3157
https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:546129
https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/ffst:3157
https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/ffst:3157/datastream/PDF
Description
Summary:U radu se navode i multidisciplinarno analiziraju suvremeni terenski zapisi primjera nematerijalne kulturne baštine posuškoga kraja. Zapisi su nastajali u vremenskom razdoblju od 2010. do 2020. godine na području posuške općine. Interpretacija se nadopunila korištenjem relevantne književno-teorijske literature. U uvodnom dijelu rada izneseni su podatci o građi, metodologiji, ciljevima i hipotezama istraživanja. Nakon uvodnoga dijela pružen je osvrt na povijesni pregled posuškoga kraja. Prvi pisani spomen posuškoga imena potječe iz 1378. godine u opisu zbora kojeg je sazvala Margareta, udovica hrvatskog feudalca Ivana Nelipića iz Sinja, u čijem se vlasništvu nalazilo i Posušje. Pretpostavlja se da Posušje svoj naziv baštini po sušama koje su obilježile posuški kraj. Na život i kulturu Posušana dubok trag ostavilo je višestoljetno razdoblje osmanske vladavine. U to se vrijeme ističe snalažljivost svećenika i njihova pomoć koju su pružali narodu. Njihovo zalaganje za narod nastavilo se i kroz kasnija razdoblja, a danas je život Posušana također usko vezan uz vjeru i crkvu. Multidisciplinarna analiza građe započinje poglavljem o običajima kroz godinu, razdobljem adventa. Na poseban se način u ovom razdoblju štuju spomendani svete Barbare, svetoga Nikole, blagdan Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije, spomendani svete Lucije i svetoga Tome. Uz dane Materica i Očića vezuje se običaj davanja cine pa su tako ovi dani poprimili nazive Ženska i Muška cina. Od novijih adventskih običaja ističe se adventski vijenac koji je sve češće prisutan u domovima Posušana. U razdoblju priprave za Božić, Badnjak je dan uz kojeg se veže ponajviše narodnih običaja. Vrhunac božićnih blagdana je sami Božić, a karakterizira ga: odlazak na svete mise, čestitanje, darivanje, molitva, božićno jelo i druženje s najbližima. Nakon Božića slijedi Božićna osmina u kojoj se slave blagdani svetaca: Stjepana prvomučenika i Ivana evanđelista, zatim Nevina dječica i spomendan svetoga Silvestra. Zadnji dan u Božićnoj osmini zauzima Nova godina. ...

Similar Items