POLITIČKA POVIJEST SPLITA OD 1918. DO 1941.
Uspjesi srpske vojske u balkanskim ratovima i postupci austrijskih predstavnika vlasti doveli su do jačanja protuaustrijskoga duha u Splitu. Zahvaljujući nekolicini tadašnjih projugoslavenski orijentiranih pisaca i političara nastala je više puta korištena fraza o Splitu kao „najjugoslavenskijem gra...
Main Author: | |
---|---|
Other Authors: | |
Format: | Doctoral or Postdoctoral Thesis |
Language: | Croatian |
Published: |
Sveučilište u Splitu. Filozofski fakultet. Odsjek za povijest.
2021
|
Subjects: | |
Online Access: | https://dr.nsk.hr/islandora/object/ffst:2973 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:795123 https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/ffst:2973 https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/ffst:2973/datastream/PDF |
id |
ftnulzagrebdr:oai:dr.nsk.hr:ffst_2973 |
---|---|
record_format |
openpolar |
spelling |
ftnulzagrebdr:oai:dr.nsk.hr:ffst_2973 2023-09-26T15:22:48+02:00 POLITIČKA POVIJEST SPLITA OD 1918. DO 1941. Political history of Split from 1918.-1941. Buljan, Marijan Jakir, Aleksandar 2021 application/pdf https://dr.nsk.hr/islandora/object/ffst:2973 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:795123 https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/ffst:2973 https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/ffst:2973/datastream/PDF hrv hrv Sveučilište u Splitu. Filozofski fakultet. Odsjek za povijest. University of Split. Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Split. Department of History. https://dr.nsk.hr/islandora/object/ffst:2973 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:795123 https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/ffst:2973 https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/ffst:2973/datastream/PDF http://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/ info:eu-repo/semantics/openAccess političke stranke politička borba izbori splitski tisak 1918. – 1941 općinsko/gradsko vijeće HSS komunisti integralno jugoslavenstvo political parties political struggle elections Split press 1918 - 1941 municipal / city council communists integral Yugoslavia HUMANISTIČKE ZNANOSTI. Povijest. Hrvatska i svjetska moderna i suvremena povijest HUMANISTIC SCIENCES. History. Croatian and World Modern and Contemporary History Povijest Hrvatske History of Croatia info:eu-repo/classification/udc/94(497.5)(043.3) info:eu-repo/semantics/doctoralThesis text 2021 ftnulzagrebdr 2023-08-27T20:30:57Z Uspjesi srpske vojske u balkanskim ratovima i postupci austrijskih predstavnika vlasti doveli su do jačanja protuaustrijskoga duha u Splitu. Zahvaljujući nekolicini tadašnjih projugoslavenski orijentiranih pisaca i političara nastala je više puta korištena fraza o Splitu kao „najjugoslavenskijem gradu.“ Nije, stoga, nikakvo iznenađenje što su stvaranjem prve jugoslavenske države očekivanja građana bila velika, napose što je gubitkom Zadra upravo Split postao političko i gospodarsko sjedište istoimene oblasti i Primorske banovine. Očekivalo se, naime, da će grad postati vodeća jugoslavenska pomorska luka te se snažnije infrastrukturno (u prvom redu željeznički) povezati s ostatkom zemlje. Velika očekivanja nisu se ispunila. Uz nebrigu režima, sami razvoj grada dodatno su opterećivali lokalni sukobi i milijunski dugovi, nastali upravo vođenjem politike koja je očekivala veći razvoj grada. Budući da je zagovaranje komunalne, a ne stranačke politike u prvom planu s vremenom postalo sporedno, nastala je oštra politička suprotnost između predstavnika režimskih, projugoslavenskih predstavnika s jedne, opozicijske HSS s druge, a uvijek prisutnih i snažnih komunista s treće strane.Uz stranačke borbe, međuratno splitsko razdoblje obilježavaju veća izlaznost građana na pojedine izbore, napose u uzavreloj političkoj atmosferi, širenje utjecaja splitskoga (dnevnoga) tiska na politička zbivanja, sukobi unutar splitskog općinskog/gradskog vijeća te pojedine režimske ili opozicijske svečanosti koje bi svojim značajem skrenule pozornost čitave zemlje na Split, čiji su stanovnici vremenom sve više počeli prihvaćati HSS-ovu hrvatsku ideologiju. Prema tome, titula „najjugoslavenskijeg grada“, unatoč tvrdnjama pojedinih političara, ničim nije bila opravdana, a simboličke promjene naziva pojedinih društava iz „jugoslavenska“ u „hrvatska“, kao i prijelazi pojedinih političara s intagralno- jugoslavenskog na hrvatski program, tu tezu samo dodatno potvrđuju. 'The most Yugoslav town' was the title used by the proponents of 'integral' ... Doctoral or Postdoctoral Thesis sami Croatian Digital Dissertations Repository (National and University Library in Zagreb) Puta ENVELOPE(52.140,52.140,65.666,65.666) |
institution |
Open Polar |
collection |
Croatian Digital Dissertations Repository (National and University Library in Zagreb) |
op_collection_id |
ftnulzagrebdr |
language |
Croatian |
topic |
političke stranke politička borba izbori splitski tisak 1918. – 1941 općinsko/gradsko vijeće HSS komunisti integralno jugoslavenstvo political parties political struggle elections Split press 1918 - 1941 municipal / city council communists integral Yugoslavia HUMANISTIČKE ZNANOSTI. Povijest. Hrvatska i svjetska moderna i suvremena povijest HUMANISTIC SCIENCES. History. Croatian and World Modern and Contemporary History Povijest Hrvatske History of Croatia info:eu-repo/classification/udc/94(497.5)(043.3) |
spellingShingle |
političke stranke politička borba izbori splitski tisak 1918. – 1941 općinsko/gradsko vijeće HSS komunisti integralno jugoslavenstvo political parties political struggle elections Split press 1918 - 1941 municipal / city council communists integral Yugoslavia HUMANISTIČKE ZNANOSTI. Povijest. Hrvatska i svjetska moderna i suvremena povijest HUMANISTIC SCIENCES. History. Croatian and World Modern and Contemporary History Povijest Hrvatske History of Croatia info:eu-repo/classification/udc/94(497.5)(043.3) Buljan, Marijan POLITIČKA POVIJEST SPLITA OD 1918. DO 1941. |
topic_facet |
političke stranke politička borba izbori splitski tisak 1918. – 1941 općinsko/gradsko vijeće HSS komunisti integralno jugoslavenstvo political parties political struggle elections Split press 1918 - 1941 municipal / city council communists integral Yugoslavia HUMANISTIČKE ZNANOSTI. Povijest. Hrvatska i svjetska moderna i suvremena povijest HUMANISTIC SCIENCES. History. Croatian and World Modern and Contemporary History Povijest Hrvatske History of Croatia info:eu-repo/classification/udc/94(497.5)(043.3) |
description |
Uspjesi srpske vojske u balkanskim ratovima i postupci austrijskih predstavnika vlasti doveli su do jačanja protuaustrijskoga duha u Splitu. Zahvaljujući nekolicini tadašnjih projugoslavenski orijentiranih pisaca i političara nastala je više puta korištena fraza o Splitu kao „najjugoslavenskijem gradu.“ Nije, stoga, nikakvo iznenađenje što su stvaranjem prve jugoslavenske države očekivanja građana bila velika, napose što je gubitkom Zadra upravo Split postao političko i gospodarsko sjedište istoimene oblasti i Primorske banovine. Očekivalo se, naime, da će grad postati vodeća jugoslavenska pomorska luka te se snažnije infrastrukturno (u prvom redu željeznički) povezati s ostatkom zemlje. Velika očekivanja nisu se ispunila. Uz nebrigu režima, sami razvoj grada dodatno su opterećivali lokalni sukobi i milijunski dugovi, nastali upravo vođenjem politike koja je očekivala veći razvoj grada. Budući da je zagovaranje komunalne, a ne stranačke politike u prvom planu s vremenom postalo sporedno, nastala je oštra politička suprotnost između predstavnika režimskih, projugoslavenskih predstavnika s jedne, opozicijske HSS s druge, a uvijek prisutnih i snažnih komunista s treće strane.Uz stranačke borbe, međuratno splitsko razdoblje obilježavaju veća izlaznost građana na pojedine izbore, napose u uzavreloj političkoj atmosferi, širenje utjecaja splitskoga (dnevnoga) tiska na politička zbivanja, sukobi unutar splitskog općinskog/gradskog vijeća te pojedine režimske ili opozicijske svečanosti koje bi svojim značajem skrenule pozornost čitave zemlje na Split, čiji su stanovnici vremenom sve više počeli prihvaćati HSS-ovu hrvatsku ideologiju. Prema tome, titula „najjugoslavenskijeg grada“, unatoč tvrdnjama pojedinih političara, ničim nije bila opravdana, a simboličke promjene naziva pojedinih društava iz „jugoslavenska“ u „hrvatska“, kao i prijelazi pojedinih političara s intagralno- jugoslavenskog na hrvatski program, tu tezu samo dodatno potvrđuju. 'The most Yugoslav town' was the title used by the proponents of 'integral' ... |
author2 |
Jakir, Aleksandar |
format |
Doctoral or Postdoctoral Thesis |
author |
Buljan, Marijan |
author_facet |
Buljan, Marijan |
author_sort |
Buljan, Marijan |
title |
POLITIČKA POVIJEST SPLITA OD 1918. DO 1941. |
title_short |
POLITIČKA POVIJEST SPLITA OD 1918. DO 1941. |
title_full |
POLITIČKA POVIJEST SPLITA OD 1918. DO 1941. |
title_fullStr |
POLITIČKA POVIJEST SPLITA OD 1918. DO 1941. |
title_full_unstemmed |
POLITIČKA POVIJEST SPLITA OD 1918. DO 1941. |
title_sort |
politička povijest splita od 1918. do 1941. |
publisher |
Sveučilište u Splitu. Filozofski fakultet. Odsjek za povijest. |
publishDate |
2021 |
url |
https://dr.nsk.hr/islandora/object/ffst:2973 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:795123 https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/ffst:2973 https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/ffst:2973/datastream/PDF |
long_lat |
ENVELOPE(52.140,52.140,65.666,65.666) |
geographic |
Puta |
geographic_facet |
Puta |
genre |
sami |
genre_facet |
sami |
op_relation |
https://dr.nsk.hr/islandora/object/ffst:2973 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:795123 https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/ffst:2973 https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/ffst:2973/datastream/PDF |
op_rights |
http://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/ info:eu-repo/semantics/openAccess |
_version_ |
1778148671864438784 |