Karakterizacija i in vitro biološke aktivnosti fenolnih jedinjenja graška (Pisum sativum L)

Porodica mahunarki (Fabaceae) obiluje ekonomski i poljoprivredno značajnim vrstama među kojima se po zastupljenosti gajenja u Srbiji izdvaja grašak (Pisum sativum L.) sa udelom od 4,5% u ukupnoj povrtarskoj proizvodnji. Semenjače graška, posebno genotipova sa izrazito pigmentisanim tamnim semenima p...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Stanisavljević, Nemanja S.
Other Authors: Radović, Svetlana, Jovanović, Živko, Natić, Maja, Matić, Ivana
Format: Doctoral or Postdoctoral Thesis
Language:srp
Published: Универзитет у Београду, Биолошки факултет 2020
Subjects:
Online Access:https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/5090
http://eteze.bg.ac.rs/application/showtheses?thesesId=2740
https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:10882/bdef:Content/download
http://vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=70036&RID=1024990642
https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/2697/Disertacija747.pdf
https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/2698/Nemanja_Stanisavljevic_Referat_BF.pdf
http://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/2697/Disertacija747.pdf
http://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/2698/Nemanja_Stanisavljevic_Referat_BF.pdf
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_5090
Description
Summary:Porodica mahunarki (Fabaceae) obiluje ekonomski i poljoprivredno značajnim vrstama među kojima se po zastupljenosti gajenja u Srbiji izdvaja grašak (Pisum sativum L.) sa udelom od 4,5% u ukupnoj povrtarskoj proizvodnji. Semenjače graška, posebno genotipova sa izrazito pigmentisanim tamnim semenima predstavljaju značajan izvor fenolnih jedinjenja čiji su sastav i biološke aktivnosti nedovoljno ispitani, te stoga ni potencijal ovog materijala nije iskorišćen na odgovarajući način. Semenjače graška čine i do 10% suve mase semena i uglavnom predstavljaju otpadni materijal koji nastaje u procesu industrijske izolacije proteina semena koji se koriste u humanoj i animalnoj ishrani. U ovom radu je ispitivan sadržaj fenolnih jedinjenja prisutnih u semenjačama deset evropskih genotipova graška kao i njihove biološke aktivnosti. Pored toga je ispitivan i uticaj različitih rastvarača, termičke obrade i in vitro digestije semena graška na prinos fenolnih jedinjenja i antioksidativne aktivnosti dobijenih ekstrakata. Dobijeni rezultati su pokazali da termički tretman i in vitro digestija dovode do statistički značajnog povećanja sadržaja fenolnih jedinjenja, kako u vodenim ekstraktima semena graška tako i u ekstraktima pripremljenim pomoću organskog rastvarača. Utvrđeno je da peptidi koji nastaju u toku in vitro digestije proteina semena graška mogu značajno interferirati sa testovima za određivanje antioksidativne aktivnosti, pogotovo u vodenim rastvorima, pošto i sami poseduju detektabilne antioksidativne aktivnosti. Pokazano je da kombinacija rastvarača koja sadrži 70% acetona, 29% destilovane vode i 1% sirćetne kiseline najpodesnije sredstvo za ekstrakciju ukupnih fenola iz semenjače graška, koje daje najveći prinos kako kod genotipova sa bledom, tako i kod genotipova sa izrazito tamno pigmentisanom semenjačom. Sadržaj ukupnih fenola u ekstraktima dobijenim primenom pomenutog rastvarača se kod pojedinih genotipova (Assas, MBK 168 и Aslaug) kretao u opsegu 41,8-46,6 mg GAE/ g s.m., što su najviše do sada zabeležene ...