Epikurova filozofska psihologija

• Main Author: Nišavić, Ivan D.
• Other Authors: Bogdanovski, Mašan, Đurić, Drago, Dobrijević, Aleksandar
• Format: Doctoral or Postdoctoral Thesis
• Language: srp
• Published: Универзитет у Београду, Филозофски факултет 2020
• Subjects: Epikur; fizika; atom; epistemologija; opažanje; duša; tijelo; smrt; strah; Epicurus; physics; atoms; epistemology; perception; soul; body; death; fear; Morali; Strahova; sami
• Online Access: https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/11663; http://eteze.bg.ac.rs/application/showtheses?thesesId=6988; https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:20490/bdef:Content/download; http://vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=70036&RID=51492623; https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/26107/Disertacija.pdf; https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/26108/IzvestajKomisije21208.pdf; http://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/26107/Disertacija.pdf; http://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/26108/IzvestajKomisije21208.pdf; https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_11663

Rad se bavi detaljnom analizom Epikurove teorijsko metafizičke filozofije, koja stoji kao temelj njegovih etičkih razmatranja. Pokušaćemo da ponudimo uvid u to da li njegove ideje o nauci o prirodi, epistemologiji ili psihologiji nude valjane i ubjedljive razloge na osnovu kojih bismo mogli (a možda i morali) da prihvatimo etiku koju on postulira, ili je slučaj obratan, tj. da je prije svega formulisana etika pa su tek na osnovu tih razmatranja razjašnjene osnovne ideje teorijskih razmatranja. Uz to ćemo uvidjeti značaj tih pojedinačnih oblasti ne samo iz perspektive epikurejske filozofije već i njihov doprinos razvoju savremene filozofske misli. Pokazaćemo na koji način teorijska promišljanja imaju direktan uticaj na praktično djelovanje čovjeka. Odnosno kako možemo da se, upoznajući zakone prirode kao i načine na koje saznajemo ili opažamo spoljašnji svijet, oslobodimo strahova i anksioznosti. Na taj način se dostiže cilj epikurejske filozofije: život ispunjen racionalno odmjerenim i pažljivo promišljenim zadovoljstvima i uživanjima. Na atomističkoj slici univerzuma, preuzetoj od Demokrita koju je Epikur unaprijedio iznenadnim skretanjem atoma, zasnivaju se svaka naredna teorijska razmatranja. Epistemološki procesi, kao što je opažanje, recimo, zavise od načina na koji je univerzum, pa i sami naš svijet, skrojen. Opažanje nastaje tako što spoljašnji predmeti odašilju eidola-e koje nadražuju naša čula i proizvode određene osjete. Dalje, direktna i nedvosmislena posledica isključivo materijalističkog objašnjenja funkcionisanja univerzuma jeste determinizam, što je Epikur pokušao da prenebregne. Pokušaj uklapanja libertarijanističke pozicije u zakonima uređenu predstavu svijeta nije urađeno na najsrećniji način i predstavlja najveći nedostatak dijela epikurejske teorijske filozofije koji se bavi problemom slobodne volje. Nasuprot tome, psihološka razmatranja, utemeljena na već tada uobičajenoj distinkciji duše i tijela, Epikur shvata kao različite aspekti jedne iste materije, tj. atoma. Sve duševne procese je ...