Uticaj nekognitivnih faktora na rezonovanje: može li kvazikognitivni test biti test ličnosti?

Indirektno merenje liĉnosti je u poslednjem periodu postalo konkurentno standardnoj eksplicitnoj proceni. Najĉešće primenivani testovi implicitnih asocijacija nisu pokazali visoke korelacije sa eksplicitnim merama liĉnosti. U ovom istraţivanju konstruisana je alternativna indirektna mera procene liĉ...

Full description

Bibliographic Details
Main Author: Hadžiahmetović, Nina N.
Other Authors: Opačić, Goran, Teovanović, Predrag, Knežević, Goran, Purić, Danka
Format: Doctoral or Postdoctoral Thesis
Language:srp
Published: Универзитет у Београду, Филозофски факултет 2020
Subjects:
Online Access:https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/10112
http://eteze.bg.ac.rs/application/showtheses?thesesId=6099
https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:18526/bdef:Content/download
http://vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=70036&RID=50638863
http://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25813/Disertacija.pdf
http://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25814/IzvestajKomisije17871.pdf
https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25813/Disertacija.pdf
https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25814/IzvestajKomisije17871.pdf
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_10112
id ftnardus:oai:nardus.mpn.gov.rs:123456789/10112
record_format openpolar
institution Open Polar
collection NaRDuS (National Repository of Dissertations in Serbia)
op_collection_id ftnardus
language srp
topic procena liĉnosti
deduktivno rezonovanje
silogizmi
induktivno rezonovanje
Test kondicionalnog rezonovanja (CRT)
personality assessment
deductive reasoning
syllogisms
inductive reasoning
Conditional Reasoning Test (CRT)
spellingShingle procena liĉnosti
deduktivno rezonovanje
silogizmi
induktivno rezonovanje
Test kondicionalnog rezonovanja (CRT)
personality assessment
deductive reasoning
syllogisms
inductive reasoning
Conditional Reasoning Test (CRT)
Hadžiahmetović, Nina N.
Uticaj nekognitivnih faktora na rezonovanje: može li kvazikognitivni test biti test ličnosti?
topic_facet procena liĉnosti
deduktivno rezonovanje
silogizmi
induktivno rezonovanje
Test kondicionalnog rezonovanja (CRT)
personality assessment
deductive reasoning
syllogisms
inductive reasoning
Conditional Reasoning Test (CRT)
description Indirektno merenje liĉnosti je u poslednjem periodu postalo konkurentno standardnoj eksplicitnoj proceni. Najĉešće primenivani testovi implicitnih asocijacija nisu pokazali visoke korelacije sa eksplicitnim merama liĉnosti. U ovom istraţivanju konstruisana je alternativna indirektna mera procene liĉnosti zasnovana na kvazikognitivnom pristupu, prema kom se test liĉnosti zadaje u formatu testa kognitivnih sposobnosti, odnosno testa deduktivnog i induktivnog rezonovanja. Konceptualni okvir rada ĉine pristrasnost uverenja i teorija hiper-emocije. Prema pristrasnosti uverenja se oĉekuje da će osobine liĉnosti inhibirati, dok se prema teoriji hiper-emocije oĉekuje da će facilitovati rezonovanje na ego-sintonim silogizmima. Ispitan je uĉinak u deduktivnom i induktivnom rezonovanju u zavisnosti od sintonosti osobina liĉnosti i karakteristika zadatka. Testirana je uspešnost u deduktivnom rezonovanju na sadrţaju rezonovanja kongruentnom i inkongruentnom suprotnim polovima dimenzije liĉnosti. Na induktivnom rezonovanju je procenjivan stepen biranja alternativa na zadacima višestrukog izbora kongruentnim mehanizmima opravdavanja dominantne crte liĉnosti. Nalazi generalno pokazuju da je, samo na osnovu sadrţaja, deduktivno rezonovanje uspešnije na sadrţaju suprotnog smera. Na induktivnom rezonovanju nalazi nisu konzistentni s obzirom na smer. Razlike u rezonovanju izmeĊu smera i kontrasmera se delimiĉno mogu objasniti kognitivnim sposobnostima i u potpunosti kovarirajućim efektom osobina liĉnosti. Efekat liĉnosti na uĉinak u deduktivnom i induktivnom rezonovanju na sadrţaju liĉnosti nije konzistentan. Efekti na nivou faceta upućuju na mogućnost facilitovanja dedukcije na sadrţaju pripadne domene ili njenog korelata. Vreme odgovaranja na rezonovanju upućuje na duţe procesiranje silogizama većeg uĉinka, te na moguće duţe procesiranje ego-sintonih silogizama. Interkorelacije upitniĉkih sa indirektnim deduktivnim i induktivnim kvazikognitivnim merama indiciraju odreĊeni stepen konvergencije. Preklapanje njihovog prostora upućuje na procesni nivo latentne povezanosti njihovih struktura na nivou faktora drugog reda. Faktori liĉnosti nemaju inkrement varijanse u objašnjenju rezonovanja u odnosu na kognitivne sposobnosti, ali sami faktori liĉnosti imaju inkrement u varijansi rezonovanja na sadrţaju liĉnosti naspram rezonovanja na deontiĉkom neutralnom sadrţaju. Indirect personality assessment has recently become concurrent with standard explicit personality assessment. The most frequently administered tests of implicit associations have not shown high correlations with explicit measures of personality. In this research, an alternative indirect measure of personality has been devised, based on quasi-cognitive approach, whereby a personality test is administered in the form of cognitive ability test, specifically deductive and inductive reasoning test. The conceptual framework of dissertation is comprised of belief bias paradigm and hyper-emotion theory. According to belief bias paradigm personality traits are expected to inhibit ego-syntonic syllogistic reasoning, whereas according to hyper-emotion theory, personality traits are expected to facilitate ego-syntonic reasoning. A deductive and inductive reasoning performance was assessed in relation to personality traits syntony and reasoning tasks characteristics. The efficacy of deductive reasoning was tested on task content congruent and inconguent with opposite poles of personality dimensions. On inductive reasoning tasks, the selection rate of multiple choice alternatives congruent with dominant personality trait was assessed. Generally, findings showed that, based on task content only, deductive reasoning was more efficient on the opposite pole of personality trait. Inductive reasoning did not show consistent pattern depending on the pole direction. Differences in reasoning between the contents representing opposite personality dimension poles can partially be accounted for by cognitive ability and entirely by covarying effects of personality traits. The effect of personality on deductive and inductive reasoning performance on personality relevant task content was not consistent. Facet level effects indicated the possiblity of deducting facilitation on the corresponding domain content or its correlates. Reasoning response time indicated longer processing of syllogisms with higher performance rate, as well as potential longer processing of ego-syntonic syllogisms. Intercorrelations of questionnaire measures and indirect deductive and inductive quasi-cognitive measures showed some degree of convergence. The overlap between their respective spaces indicated the process level of latent correlations between their structures on the level of second-order personality factors. Personality factors did not show incremental variance in reasoning compared to cognitive abilities, but they did show incremental increase in personality content reasoning variance compared with neutral deontic content reasoning.
author2 Opačić, Goran
Teovanović, Predrag
Knežević, Goran
Purić, Danka
format Doctoral or Postdoctoral Thesis
author Hadžiahmetović, Nina N.
author_facet Hadžiahmetović, Nina N.
author_sort Hadžiahmetović, Nina N.
title Uticaj nekognitivnih faktora na rezonovanje: može li kvazikognitivni test biti test ličnosti?
title_short Uticaj nekognitivnih faktora na rezonovanje: može li kvazikognitivni test biti test ličnosti?
title_full Uticaj nekognitivnih faktora na rezonovanje: može li kvazikognitivni test biti test ličnosti?
title_fullStr Uticaj nekognitivnih faktora na rezonovanje: može li kvazikognitivni test biti test ličnosti?
title_full_unstemmed Uticaj nekognitivnih faktora na rezonovanje: može li kvazikognitivni test biti test ličnosti?
title_sort uticaj nekognitivnih faktora na rezonovanje: može li kvazikognitivni test biti test ličnosti?
publisher Универзитет у Београду, Филозофски факултет
publishDate 2020
url https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/10112
http://eteze.bg.ac.rs/application/showtheses?thesesId=6099
https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:18526/bdef:Content/download
http://vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=70036&RID=50638863
http://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25813/Disertacija.pdf
http://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25814/IzvestajKomisije17871.pdf
https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25813/Disertacija.pdf
https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25814/IzvestajKomisije17871.pdf
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_10112
genre sami
genre_facet sami
op_source Универзитет у Београду
op_relation http://eteze.bg.ac.rs/application/showtheses?thesesId=6099
https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/10112
https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:18526/bdef:Content/download
http://vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=70036&RID=50638863
http://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25813/Disertacija.pdf
http://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25814/IzvestajKomisije17871.pdf
https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25813/Disertacija.pdf
https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25814/IzvestajKomisije17871.pdf
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_10112
op_rights openAccess
https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/
BY-NC
op_rightsnorm CC-BY-NC
_version_ 1766187007627755520
spelling ftnardus:oai:nardus.mpn.gov.rs:123456789/10112 2023-05-15T18:14:15+02:00 Uticaj nekognitivnih faktora na rezonovanje: može li kvazikognitivni test biti test ličnosti? The effect of noncognitive factors on reasoning: can quasi-cognitive test be personality test? Hadžiahmetović, Nina N. Opačić, Goran Teovanović, Predrag Knežević, Goran Purić, Danka 2020-07-03T09:55:16Z application/pdf https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/10112 http://eteze.bg.ac.rs/application/showtheses?thesesId=6099 https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:18526/bdef:Content/download http://vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=70036&RID=50638863 http://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25813/Disertacija.pdf http://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25814/IzvestajKomisije17871.pdf https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25813/Disertacija.pdf https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25814/IzvestajKomisije17871.pdf https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_10112 sr srp Универзитет у Београду, Филозофски факултет http://eteze.bg.ac.rs/application/showtheses?thesesId=6099 https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/10112 https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:18526/bdef:Content/download http://vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=70036&RID=50638863 http://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25813/Disertacija.pdf http://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25814/IzvestajKomisije17871.pdf https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25813/Disertacija.pdf https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25814/IzvestajKomisije17871.pdf https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_10112 openAccess https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ BY-NC CC-BY-NC Универзитет у Београду procena liĉnosti deduktivno rezonovanje silogizmi induktivno rezonovanje Test kondicionalnog rezonovanja (CRT) personality assessment deductive reasoning syllogisms inductive reasoning Conditional Reasoning Test (CRT) doctoralThesis 2020 ftnardus 2022-01-04T17:21:39Z Indirektno merenje liĉnosti je u poslednjem periodu postalo konkurentno standardnoj eksplicitnoj proceni. Najĉešće primenivani testovi implicitnih asocijacija nisu pokazali visoke korelacije sa eksplicitnim merama liĉnosti. U ovom istraţivanju konstruisana je alternativna indirektna mera procene liĉnosti zasnovana na kvazikognitivnom pristupu, prema kom se test liĉnosti zadaje u formatu testa kognitivnih sposobnosti, odnosno testa deduktivnog i induktivnog rezonovanja. Konceptualni okvir rada ĉine pristrasnost uverenja i teorija hiper-emocije. Prema pristrasnosti uverenja se oĉekuje da će osobine liĉnosti inhibirati, dok se prema teoriji hiper-emocije oĉekuje da će facilitovati rezonovanje na ego-sintonim silogizmima. Ispitan je uĉinak u deduktivnom i induktivnom rezonovanju u zavisnosti od sintonosti osobina liĉnosti i karakteristika zadatka. Testirana je uspešnost u deduktivnom rezonovanju na sadrţaju rezonovanja kongruentnom i inkongruentnom suprotnim polovima dimenzije liĉnosti. Na induktivnom rezonovanju je procenjivan stepen biranja alternativa na zadacima višestrukog izbora kongruentnim mehanizmima opravdavanja dominantne crte liĉnosti. Nalazi generalno pokazuju da je, samo na osnovu sadrţaja, deduktivno rezonovanje uspešnije na sadrţaju suprotnog smera. Na induktivnom rezonovanju nalazi nisu konzistentni s obzirom na smer. Razlike u rezonovanju izmeĊu smera i kontrasmera se delimiĉno mogu objasniti kognitivnim sposobnostima i u potpunosti kovarirajućim efektom osobina liĉnosti. Efekat liĉnosti na uĉinak u deduktivnom i induktivnom rezonovanju na sadrţaju liĉnosti nije konzistentan. Efekti na nivou faceta upućuju na mogućnost facilitovanja dedukcije na sadrţaju pripadne domene ili njenog korelata. Vreme odgovaranja na rezonovanju upućuje na duţe procesiranje silogizama većeg uĉinka, te na moguće duţe procesiranje ego-sintonih silogizama. Interkorelacije upitniĉkih sa indirektnim deduktivnim i induktivnim kvazikognitivnim merama indiciraju odreĊeni stepen konvergencije. Preklapanje njihovog prostora upućuje na procesni nivo latentne povezanosti njihovih struktura na nivou faktora drugog reda. Faktori liĉnosti nemaju inkrement varijanse u objašnjenju rezonovanja u odnosu na kognitivne sposobnosti, ali sami faktori liĉnosti imaju inkrement u varijansi rezonovanja na sadrţaju liĉnosti naspram rezonovanja na deontiĉkom neutralnom sadrţaju. Indirect personality assessment has recently become concurrent with standard explicit personality assessment. The most frequently administered tests of implicit associations have not shown high correlations with explicit measures of personality. In this research, an alternative indirect measure of personality has been devised, based on quasi-cognitive approach, whereby a personality test is administered in the form of cognitive ability test, specifically deductive and inductive reasoning test. The conceptual framework of dissertation is comprised of belief bias paradigm and hyper-emotion theory. According to belief bias paradigm personality traits are expected to inhibit ego-syntonic syllogistic reasoning, whereas according to hyper-emotion theory, personality traits are expected to facilitate ego-syntonic reasoning. A deductive and inductive reasoning performance was assessed in relation to personality traits syntony and reasoning tasks characteristics. The efficacy of deductive reasoning was tested on task content congruent and inconguent with opposite poles of personality dimensions. On inductive reasoning tasks, the selection rate of multiple choice alternatives congruent with dominant personality trait was assessed. Generally, findings showed that, based on task content only, deductive reasoning was more efficient on the opposite pole of personality trait. Inductive reasoning did not show consistent pattern depending on the pole direction. Differences in reasoning between the contents representing opposite personality dimension poles can partially be accounted for by cognitive ability and entirely by covarying effects of personality traits. The effect of personality on deductive and inductive reasoning performance on personality relevant task content was not consistent. Facet level effects indicated the possiblity of deducting facilitation on the corresponding domain content or its correlates. Reasoning response time indicated longer processing of syllogisms with higher performance rate, as well as potential longer processing of ego-syntonic syllogisms. Intercorrelations of questionnaire measures and indirect deductive and inductive quasi-cognitive measures showed some degree of convergence. The overlap between their respective spaces indicated the process level of latent correlations between their structures on the level of second-order personality factors. Personality factors did not show incremental variance in reasoning compared to cognitive abilities, but they did show incremental increase in personality content reasoning variance compared with neutral deontic content reasoning. Doctoral or Postdoctoral Thesis sami NaRDuS (National Repository of Dissertations in Serbia)